O le tele o taimi, ua taʻua ai le vitamini A o le "fualaʻau a le tamaititi", ae faʻatasi ai ma le manuia tutusa e mafai ona faaopoopo i le numera o "tamaitai". Ae peitai, o lenei vailaau e tatau mo tagata taitoatasi, pe a uma ona auai i le tele o faagasologa o se tino. E manaia foi e leai se mea e manaomia e ave ai i aso uma - o le vailaʻau A e faʻaputu i le ate ma e mafai e le tino ona faʻaaoga pea lona faʻaagaga.
Vitamin A: faʻaaoga ma uiga
Aʻo lei faia le vitamini A, e taua le malamalama i ana galuega i le tino. Faatasi ai ma i latou o mea nei:
- e talafeagai mo le galuega o le faʻaleleia o le tino, faʻaogaina o mea faʻaoga;
- faamautinoa le fetaui lelei o mata i le malamalama o le siosiomaga;
- e talafeagai mo le matagofie, lamolemole, paʻu ola maloloina;
- lagolagoina le galuega a mata mucous o mata;
- puipuia ai faamai pipisi;
- faateleina le tetee o le tino i faʻamaʻi pipisi;
- faʻagesegese lalo o le faasologa o le soifua matua o le tino;
- ei ai meatotino faʻapitoa;
- faatelevave le faamaloloina o manua ma le la;
- faia o ponaivi, nifo ma lauulu;
- afaina le atinaeina o le tino ma le tuputupu ae;
- tulafono faatonutonu o le tuufaatasiga o polotini;
- faateleina le gauai atu;
- e talafeagai mo le gataifale;
- faateleina le fua faatatau o tali;
- taua mo le polokalame puipuia;
- faaumiumi le ola mo tagata mamaʻi AIDS.
I le faʻaopoopoga, o le kanesa A o le vitamini A e tele lava ina suʻesuʻeina i le taimi nei. E faigofie ona malamalama mai lenei lisi, o lenei vailaʻau e matua taua lava mo le soifua maloloina o tagata.
Faailoga o le Vailaʻau Vitamin A
Afai e leai se tino o lou tino, o le a mautinoa lava e te malamalama i ai. Mo se faʻataʻitaʻiga. Afai e le lava lau vaitamini A, o le ae makaina se mea mai le lisi:
- faʻaitiitia le faʻamaʻi, masani ona faʻamaʻi;
- faateleina le lagona lelei o le nifo niila;
- faaaliga le lelei o le po (pogisa i le po);
- vevela i luga o le paʻu, paʻu vevela, foliga vaaia o maanuminumi;
- malogogo o mata, mafaufau le lelei;
- faasee, fao lemu i fao;
- soliga o le alualu i luma (i tamaiti);
- malogo, lauulu lauulu, meaʻai ;
- afaina o le manava;
- leai se fiaʻai, vaivai;
- tigā.
Afai e te matauina o le tele o lenei lisi o loʻo i ai i lou tulaga, e mafai ona e faʻalauteleina le numera o meaʻai ma le vailaʻau A i au meaʻai, poʻo le amataina o le suāuʻu iʻa, poʻo - o se vailaʻau faʻamaʻi mai le falemaʻi. O taimi uma e iai foi se ituaiga o mea taugofie e pei o capsules ma le suauu, lea ua faʻamaʻapeʻa ai lenei vailaʻau - o lea e matua gaogaoina uma e le tino.
E faʻapefea ona inu vailaʻau A?
Afai e te filifilia se filifiliga o fale talavai, o le masani lava o le vitamini A i le suauu, e mafai ona e inuina, e tusa ai ma faatonuga i luga o le afifi. I le tulaga lautele, o fomaʻi e fautuaina ia faʻatatau nei:
- mo tagata matutua 800 - 1000 mcg;
- mo tamaiti 400 - 1000 mcg;
- mo tina tausi pepe 1200 - 1400 mkg;
- mo fafine maʻitaga 1000 - 1200 mkg.
Afai e te mauaina lau meaʻai i aso taitasi o lenei vailaʻau, o le a mautinoa lava oe maloloina i le tele o auala o se tagata.
O fea oi ai le vaitamini A?
I le faaopoopo atu i le filifiliga masani o falemaʻi, e aoga le iloa e maua le vitamini A i meaʻai e masani ona i lau laulau. Afai e te saʻo lau tusitusi, o le a faʻaaogaina se isi faʻaogaina o lenei mea
- garlic, sorrel, lettu, dill, celery greens ma le pasili;
- sea buckthorn, vine ashberry, viburnum, arborean ryadin;
- broccoli, tamato, kāloti, sisi lanumeamata, pepa, uka;
- hawthorn, vavae, afu malogo;
- apricot, pine Iapani, peaches, meloni;
- pata, kulimi suamalie, cheese cheese;
- fuamoa moa, ate, margarine, suauʻu iʻa , caviar.
Afai o lau taumafataga e aofia ai le itiiti ifo ma le 1-2 meaai i le aso i le vitamini A, ua le mafai ona e popole pe ua lava lenei mea i lou tino.