E tusa ai ma le WHO, o le 600-700 miliona tagata i luga o le paneta e afaina ona o le leai o se uʻamea io latou tino - o se mea moni e mafua ai lenei tulaga paleni i le mea muamua i le lalolagi, aemaise i atunuu atiaʻe.
O le ania mamana e tupu i le uʻamea pe a oʻo i le tino o le tagata:
- E le mafai ona aʻafia le uʻamea faʻafeiloaʻi ona o faafitauli ile gastrointestinal tract.
- Faʻasolosolo ona leiloa le uʻamea i taimi o faʻalauteleina manaoga o le tino (tausaga o le matua, maʻitaga, faʻaleagaina).
- E le maua le aofaiga talafeagai o le uʻamea ma meaai.
I totonu o Europa i Sisifo, o le mafuaaga mulimuli lenei e sili ona masani ai, e ui lava o meaai ma se 'oa maumea e le oi ai i le vaega o tau maualuga pe taugata.
Sei o tatou lisi mea taua o le maualalo o mea i le tino:
- Tesea.
- Ootia.
- Pale.
- Vaivai.
- Le lagona le lava o le vaivai.
- Tachycardia.
E tatau ona maitauina o nisi taimi o le ania mama, e le maua e se tagata se mea o loʻo taʻua i luga. Mo lenei mafuaʻaga, faʻatasi ai ma se sini mamanu prophylactic, e manaʻomia le faia i taimi taʻitasi o suʻega e fuafua ai le maualuga o le uʻamea i le toto. I le taimi nei, e tele meaʻai e maua ai le uʻamea. O le mea lea, afai o le taumafataga o se tagata soifua maloloina e matua paleni - o se mea e seasea lava ona tupu! - e manaʻomia e ia le aofaiga o le uʻamea na te maua i meaʻai e aofia i lana lisi. Ae ui i lea, i le taimi nei, o le uʻamea uʻamea i meaʻai a tagata, e pei o se tulafono, e le sili atu i le 5-7 mg i le 1000 kaloli.
O le aso ia i luga o la latou laulau mea taumafa taumafa e aofia ai le uʻamea - o le auala sili ona faigofie ma sili ona faigofie e faʻamalosia ai o latou tino. O le mea aupito sili ona lelei o le uʻamea tatou te maua i meaʻai a manu, i le mea muamua - i meaʻai mumu. Ma i totonu o ituaiga eseese o aano o manu (ma ona vaega), o punaoa sili ona lelei e maua mai i oloa. I meaʻai e iai le tele o uʻamea, o:
- moa, kusi, toso (ogavae);
- tamaʻi mamoe, 'aʻano aʻano (sirloin, pusa, suʻu, vavae);
- vela (ogavae, steak);
- palu (mamao, laulaufaiva, ogavae, uʻu);
- puaa (alofa, povi vela);
- lapiti, lapisi.
I le faaopoopo atu i aano o manufasi, o se aofaiga o le uʻamea ua maua i totonu o ia meaʻai pei:
- cereals: muesli, falaoa atoa;
- beans: pi, pi, lentils (faʻalauteleina le 'aveʻeseʻamea pe afai e te faaopoopo le lemoni);
- fualaau faisua: moli, moli (faʻafefeteina o le uʻamea pe afai e te faaopoopo lemoni), artichokes, peʻa lanumeamata, pateta suamalie, musipolo, kāpeti lanumumu, zucini, fualaau lauusiusi lanumeamata uma;
- iʻa, iʻa;
- fuamoa;
- nati;
- fualaau mama (vine, apricots mago, pulu).
O le aofaiga sili (50-60%) o le uʻamea o loʻo maua i meaʻai o aano o manufasi e faigofie ona faʻaaogāina e le tino o le tagata. Manatua pe afai o le a gaʻo mūmū mūmū i fualaau faisua, e faʻalauteleina le absorption o le iron e 400%
Ae ui i lea, o le uʻamea, lea tatou te feiloai i meaʻai o meaʻai, o loʻo i ai i totonu o se meaola e le o faʻalavelaveina. Mo lenei mafuaʻaga, e le tatau ona gauaiina e le tino, pe faʻamalosi i ni vaega laiti, ma o le lelei o lenei uʻamea e le maualuga tele.
O le leleiina o le gaʻoina o le uʻamea i meaʻai e fesoasoani i le vitamini C, citric acid, siama foliki, fructose, sorbitol ma vitamini B12. E mafai ona maua i oloa nei:
- oni ma le vai moli;
- Fualaʻau, kiwi, meloni, mango, fualaʻau.
- tamato ma sua mama;
- pepa suamalie;
- pateta;
- paʻu paepae;
- broccoli;
- laʻau lanu meamata lanu meamata;
- uaina papaʻe.
Afai e fautuaina oe i mea taumafa mai meaʻai o loʻo i ai le uʻamea, lafo ese mea nei:
- meainu suamalie e pei o Coca-Cola, kofe, lauti;
- sukalati;
- oloa susu (sisi, susu, yogurt);
- soya;
- fuamoa fuamoa;
- mūmū mū.
O nei oloa uma e faʻalavelave i le faʻasiliina o le uʻamea.
Seʻi o tatou faʻaalia le 'oa o meaʻai i nisi o meaʻai:
- 1 le ipu tele o le broccoli kuka - 0.7 mg;
- 1 fasi falaoa paʻepaʻe - 0.9 mg;
- 1 le ipu spaghetti lapoa - 2.0 mg;
- 1 vaega o le puaa po o le tamai mamoe - 2-3 mg;
- 1 fasi fasi melon - 4.0 mg;
- 1 le ipu tele o pata - 18.0 mg;
- ate (moa po o moa) - 8-25 mg.
O a manaoga o le tino mo le uʻamea?
O le tele o le uʻamea e manaʻomia e se tagata e fesoʻotaʻi ma lona mamafa, tausaga, tafaoga, gasegase mafai, poʻo le tino. I le tulaga lautele, o le aso fautuaina o le uʻamea e fuafua i le 10 mg mo se tama matua ma le 15 mg mo se tamaitai matua. I nisi auiliiliga:
- Fanau fou e oo i le 6 masina: 10 mg i aso uma.
- Tamaiti 6 masina - 4 tausaga: 15 mg i aso uma.
- Tina 11-50 tausaga le matua: 18 mg i aso uma.
- Tina e sili atu i le 50 tausaga: 10 mg i aso uma.
- Tina fafine: 30-60 mg i aso uma.
- Tagata 10-18 tausaga: 18 mg i aso uma.
- Tagata matutua i le 19 tausaga: 10 mg i aso uma.