E mafai ona ou tuuina atu le kiwi i se tina tausimai?

O taimi o le le mautonu ua leva ona goto: o aso nei, i luga o fata o faleoloa ma maketi, i soo se taimi o le tausaga, e mafai ona e mauaina toetoe o mea uma e te manaʻo ai. Ae peitai, afai i le taimi o le maitaga o le manaʻoga o le "agaga" na faataunuuina e aunoa ma se tulaga, ao le taimi o le tausiga o le susu, o le toatele o tamaitai e tatau ona faatapulaaina i latou lava. E ui lava i le mea moni e faapea e tatau ona tamaoaiga ma fesuisuiai le masani a se tina tausimai, e masani lava e le faatagaina e fomai e aai e oo lava i la tatou kāpeti ma kukama i le lotoifale, o le a se mea e mafai ona tatou talanoa e uiga i mea e tupu. Ae ui i lea, o nisi o fua mai fafo (faʻi, peaches) ua uma ona faʻataunuʻuina a tatou meaai ma ua fautuaina mo le faʻaaogaina e tusa lava pe o le lactation. Ae mo fomaʻi i kiwi o loʻo faʻateleina pea. O le a tatou mafaufau i ai, e mafai e oe kiwi tausisoifua tina.

Faʻamanuiaga o kiwi i le lactation

O le mea moni, o le kiwi e le o se fualaau aina, o se meaʻai, e gaosia e Niu Sila mai faʻatoʻaga mai le "kosi Gina", actinidia Saina. Na o ni nai tausaga talu ai na le iloa e le lalolagi le kiwi, ma o le aso jam, marmalade ma le uaina ua saunia mai ai, ua faaopoopo i salati ma tautua i aano o manu. Ae o le tele o kiwi e aina fou.

Meaʻai e le vaivai i le viia o le lauulu lauulu: 100 kalama o le pulp aromatic e naʻo le 60 kalori, nai suga, ae o le tele o fiber, o meaola faʻamalosi ma flavonoids. Ae peitai, o le a le mea taua ia i tatou o le isi: o le kiwi o se faleteuoloa o vitamini ma minerale e manaʻomia mo se tina tausimai. Aʻo faia e le kiwi le tino o le tino ma vitamini A, E, PP, B1, B6 ma le gaʻo. Mo se tina tausi maʻi, o le kiwi o se puipuiga puipuia mai faʻamaʻi ma faʻamaʻi pipisi, ona o le tele o le vitamini C o lo oi totonu o le 100 g o "Kosi tipisi Kina", e sili atu nai lo le ufiufi o manaoga o le tino mo le ascorbic acid. E le gata i lea, o kiwi e aofia ai le calcium, phosphorus, iron, iodine, sodium ma le tuufaatasiga o le potassium (312 mg i le 100 g o oloa). O nei mea uma e taua ai le kiwi mo le susu.

E mafai ona susu ile kiwi?

E leai se maliega i lenei mea, ma o le tele lava o fomaʻi e le fautuaina le taumafa iwi i le taimi o le lactation, faʻaauau i le "fai se mea leaga" mataupu faavae. O le mea moni e faʻapea, e pei lava o fualaau 'aina, o le kiwi o se mea e mafai ona maua. O le tali o le totoga o se tamaitai tausimai i le "Gasegase Kina" e le mafaamatalaina: o lau uo o loʻo 'ai ma le filemu se ato atoa, ma o oe ma se mea se tasi e mafai ona alu stains. Ma o le mea pito sili ona taua: o se faʻafitauli faʻafefe e mafai ona faʻaalia i le pepe.

E iai isi faʻasolega: e le fautuaina le kiwi e 'ai tagata e mafatia i faʻamaʻi o le gastrointestinal tract (gastritis, ulia) ma gaʻo. E le gata i lea, o le kiwi o loʻo i ai se aafiaga le lelei, o lona uiga o le taunuuga o au suʻesuʻega gastronomic e mafai ona avea ma se faʻamao vai i lau pepe.

Ae ui i lea, e mafai e se tausimai tausi ona i ai le kiwi? E mafai i lalo o aiaiga nei:

E le o iai se faʻalavelave faʻaleagaina o le kiwi lactating. O mea uma lava e tatau ona filifilia taitoatasi, mafaufau i le soifua manuia o le pepe ma le soifua maloloina o le tina.