O le vailaau faʻaleagaina o se faʻamaʻi lea e tupu ai le manava o le tino. O aʻafiaga mafuaʻaga o le niumonia o fomaʻi, e le masani ona maua i le siama poʻo le gaʻo, lea e aʻafia ai i tua o le faʻavaivaia lautele o le puipuiga o le tino ma osofaia ma le manuia i totonu. O le tele o taimi, o le siama e mafua ai le aʻafia A ma le B, adenovirus, faʻamaʻi o le syncytial respiratory ma le parainfluenza i tamaiti.
Symptomatology and development of pneumonia
O le vailaau o le vailaau faʻamaʻi, o le taimi e faʻaaogaina ai mai le tolu i le lima aso, e masani ona faʻaseseina e le tutusa o faʻamaoniga o le ODS poʻo le influenza. Talu ai ona o le faʻamaʻi o le tino e aʻafia i le talaaga o nei faʻamaʻi, e mafai ona maua i le faʻaititia o le maʻi o le maʻi, e ui i togafitiga o nei maʻi.
O faʻamaoniga o le vailaau vailaʻau e faʻaalia i se malulu lea e faʻaalia ai le malosi malosi o le tino. Na tigaina o ia i maʻi:
- ogaoga fiva;
- tiga ma tigā i le tino atoa;
- filo i le fanua o mata mata;
- faʻatau;
- e le fua mai, mago .
O nisi o siama-pathogens e mafua ai le tiga o le maʻi, ita, manava ma le vomia, e le o se mea e sili atu nai lo le tali atu a le okeni i le inupia ma ona tali puipui. O le maualuga o le vevela e faailoa ai se tali talafeagai a le tino i faʻaaliga o le siama. Afai e le alu ese le vevela, ona amata loa lea o le faʻaiʻuga.
Faʻamatalaga o le maʻi
O le vailaau vailaʻau, o faʻamaoniga ma togafitiga i le laasaga muamua ua faʻataʻitaʻiina, ma o fualaau oona ua faʻasalalau pe a mavae ni nai aso, e mafai ona faʻateleina i le faaopoopoina o siama, ma o lenei mea e aʻafia ai le maʻi o le maʻi. O loʻo i ai le tiga i totonu o le fatafata, o le mafana malosi ma le vavae ese o le pulu ma le pulou ma le faʻalavelave o le tulei. Talu ai ona o le tuufaatasiga o faailoga ma faailoga o le fesuisuiai, e mafai e le fomai ona iloa le pneumonia vailaau, ma faatonuina se togafitiga.
Togafitiga ma le puipuia o le niumonia
O le niumonia o se faamaʻi vailaau, ma fualaau faasaina ua faatonuina e se fomaʻi o faailoga ma vailaau. O vailaʻau faʻasaina e aoga tele pe afai e ave i le sili atu i le 48 itula pe a uma le faʻamaʻi. Mo lenei mafuaaga, ua faatonuina i latou mo le puipuia i uluai faailoga.
Afai ua leiloloa le taimi, o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina e le talafeagai. Aʻo leʻi togafitia le pneumonia vailaʻau, lea e le mafai ona vave maua i le taimi lava lea, o le maʻi e faʻamalamalamaina le tala o le tale. I se taimi e le toe faʻagogo ai le tale, ma e foliga mai o le faʻaaogaina o nei vailaʻau e tatau ona taofi vave. O le mauaina atili o nei fualaau oona o le a aofia ai se faʻalavelave i le tino o le pneumothorax - faʻaleleia o le ea i totonu o mama.
Ina ia faafaigofie le malaga ese atu o le phlegm, ua faatonuina e le fomai le tagata o loo faatalitali i le ituaiga o meaʻai, syrups ma inhalations ma nei fualaau oona, faapea foi ma masini vai. A maeʻa ona tuʻuina le siama i le faʻamaʻi masani, o le niumonia o loʻo faʻamaonia mai ai faʻamaʻi, e faalagolago i le maʻi ma le maʻi.
O le togafitiga o faʻamaʻi faʻamaʻi e mai le fitu i le sefulu aso. I lenei tulaga, o le tagata maʻi ua faatonuina se moega e malolo i se falemaʻi i se falemaʻi. Talu ai ona o le pneumonia viral e faʻasalalauina e ala ile vaalele, o loʻo maʻi le tagata maʻi e aloese mai le salalau o siama.
Taunuʻuga o le faʻamaʻi
Pneumonia matala, o le togafitiga na manuia ona o le taimi e iloa ai, e lua, tolu vaiaso e aunoa ma ni aʻafiaga taua. Ae o le tele lava o maʻi e le masani ona alu i le fomaʻi i le taimi, e faatatau i le mea moni o loʻo i ai le fomaʻi ma faatonuina ai latou lava togafitiga, e taʻitaʻia e le tele o vailaʻau faʻasalalau i luga o le televise. I le togafitiga o le gasegase tuai, o faʻafitauli o faʻafitauli e masani ona fai, e pei o:
- faʻamaʻi pipisi ;
- faʻalavelave faʻafuaseʻi o le manava;
- pneumosclerosis.