O le a le fualaau faasaina No-shpa?
O lenei ituaiga o pusa o loʻo i ai i totonu o pusa vailaʻau o fafine uma. Ma faʻafetai uma i le mea moni e faapea, i se tau maualalo, o le fualaau faasaina e lelei tele.
O le elemene aoga o le vailaʻau o le drotaverin, lea e faatatau i antispasmodics. O nei vailaʻau e mafai ona faʻaitiitia ai le leo o fiva musele, ma faʻaumatia ai a latou feteʻenaʻiga, lea e mafua ai le tiga. Le sili atu le malosi o le drotaverin na faʻaalia i le spasms i le gastrointestinal tract, urogenital, vascular systems. Na maua ai o lenei mea e leai sona aafiaga i le leo o toto toto, ma o lea e le faalavelave ai i le masani ai o toto.
E leʻi faatagaina-Nofa i le taimi o le lactation?
Ina ia maua se tali i lenei ituaiga fesili, e tatau i se fafine ona faitau ma le faaeteete le laupepa. O le mea lea, o faatonuga mo le faʻaaogaina o No-shpa na faʻaalia ai pe a le taliaina lenei fualaau. Ae ui i lea, o le finauga autu mo sea tulaga faasaina o le le lava o togafitiga faafomaʻi o fualaau oona i totonu o fafine e fafagaina.
Ae ui i lea, o fomaʻi latou te faatagaina le avanoa e faʻaaogaina ai vailaʻau. O le mea lea, afai e popole se fafine e uiga i tiga matuia, ona mafai lea ona e tago i le fualaau faasaina. Aua le faʻaaoga No-shp ile lactation mo le sili atu ma le 2-3 aso.
O a mataupu e mafai ona tofia No-shpa mo HS?
O loʻo i ai faʻamaʻi lea e fautuaina ai fomaʻi e faʻaaoga lenei vailaʻau e oʻo lava i le lactation oi ai nei. O Serdy e mafai ona taua o:
- faʻavavevaveina o le cholecystitis (gaioiga o le inflammatory i le gallbladder);
- cholelithiasis;
- pepeketi o le manava ma le duodenum;
- cystitis.
I ia tulaga, pe afai e le mafai ona e faia e aunoa ma se vailaʻau e aveesea ai le pipisi, ma e tatau ona e ave i aso uma, ua faamalosia le fafine e teena mai le susu o le pepe. I lenei tulaga, o le pepe ua siitia atu i mea faʻafefiloi.
O le a le faʻamalologa mo le aveina o No-shpa?
E pei ona mafai ona iloa mai i luga, faʻaaogaina le fualaau faasaina i le taimi o le susu pepe e talia, o lona uiga. i nai vailaau faʻapitoa, o le drotaverine e leai sona aoga i le pepe.
Ae ui i lea, e pei o soo se vailaau faasaina, o No-shpa ei ai lona lava faʻasiga, i le itu lea e matua faasaina le faʻaaogaina o vailaʻau vailaʻau, e tusa lava pe tasi. E aofia ai:
- fatuga o fatugao;
- faalavelaveina o le cardiovascular system;
- maʻi o le ate;
- maualuga le malamalama i le vailaau faasaina;
- taufaasese.
I le faaopoopo atu, aua nei toe faʻaaogaina le vailaau faʻasaina, pe a iai ni aʻafiaga, e aofia ai:
- se faʻaopoopoga o le numera o vaʻaia o le loto (tachycardia);
- o se faʻaitiitia faʻaitiitia o le toto maualuga;
maʻi tiga o le natura faʻamalosi; - foliga vaaia o le vomiting;
- atinaʻeina o se mea e tupu ai le faʻafefe.
O le mea lea, i le faaiuga, ou te fia toe fai atu, e ui lava i le mea moni e tusa ai ma faatonuga E le faasaina le sauniuniga o le No-shpa i le taimi o le lactation, e talia e fomaʻi le taliaina o le tasi taimi. Afai e toe oʻo mai le tiga, e tatau ona e vaʻai i se fomaʻi e fuafua le mafuaaga tonu.