Samburu National Wildlife Refuge


I le ogatotonu o Kenya , 350 kilomita mai le laumua o Nairobi , o le National Reserve Reserve (Samburu National Reserve). E aofia ai se vaega e 165 sikuea kilomita ma o loʻo i luga o le 800-1200 mita i luga o le sami.

Faamatalaga lautele e uiga i le Samburu National Wildlife Refuge

I le amataga o le 60 tausaga, sa maua ai e le tagata suesue o Joy Adamson se pili taualoa mo lana tusi "Born Free." Na ia faaaogaina lenei tupe e fatu ai le malae samburu, lea na tatalaina i le 1962. O le fanua o le fanua faʻaagaaga o se laufanua mama e ufitia i vaitafe vaigogo ma faʻaumatia ai mauga papaʻe, ma o le palapala o loʻo i ai se uʻamea mumu.

O le tau iinei o le a vevela ma vevela, o le tele o vaomatua ua mumu i le la, o le tele o laau ma vao i Samburu e seasea lava. O le maualuga o le vevela o le vevela e mai i le +19 i le +30 tikeri Celsius, ma o le tafe faaletausaga o timuga e tusa ma le 345 milimita. O le taimi sili ona leaga i le Samburu National Reserve e amata i le faaiuga o Me ma e oʻo atu i le ogatotonu o Oketopa.

I le teritori o le paka ei ai vaitafe e lua - Iwaso Ngʻiro ma Brown, lea e ola ai laʻau pama, acacia groves ma le vao. O lenei eria o loʻo taua o se vaega tāua o le fausaga faanatura e maua ai le suavai i manulele ma manu o loʻo faʻaagaaga.

Flora ma faga o le Samburu National Wildlife Refuge

O le fanua o Samburu o loʻo nofoia e le tele o mammals. Mai tagata taufaasese iinei e mafai ona e feiloai i se nameri, o le cheetah ma le leona. E sili atu ona manaia le matauina o nei meaola i le sailia o le po, o le po sa faatulagaina mo le mea lenei. I tafatafa o vaituloto, e masani ona e vaaia se zebra, se anetelope, se palolo, se gase, se taifau anufe ma se impala. I vaitafe e mafai e se tasi ona matauina le ola o crocodiles ma hippos. Mai i meaola e le masani ai i Samburu o loʻo i ai se uʻamea, otaota desert, giraffe gazelle (gerenuk) ma le Somalia ostrich.

I le National Park o loo i ai le toatele o tagata elefane Aferika, lea e tusa ma le 900 tagata taitoatasi. O le a fiafia tagata asiasi i le matamata i nei manu tetele i luga o le vaitafe, pe a tosoina le vai i totonu o le ogalaau ma sasaa. Ma i le tau vevela, o le elefeli na te faʻaleaʻoina ia lava le vai talafeagai, eli ai ni pu lapoa ma le fesoasoani o tusiga i le eleele matutu. O manu feʻai lea e sopoia le teritori o le Samburu fanua e suʻe ai meaʻai, e le o se mea faʻalelei.

E silia ma le 350 manu felelei na faamauina mai i manulele i le paka, faatasi ma i latou: o le lanu samasama, o le sacred ibis, o le Aferika marabou, o le lilac-chested sifter, o le aeto-buffoon, le three-colored spray, o le lanu samasama, le nectar, le red currant current, palm fretboard,

O le a se isi mea e fiafia i le Samburu National Wildlife Refuge?

O le National Park o Samburu e lauiloa mo lana liona teine ​​e igoa ia Camuñac, o le na avea ma lauiloa mo lana tausiga mo le talavou o le Oryx antelope. E puipuia e le Predator ia le itiiti ifo i le ono tamaiti laiti mai isi meaola. E tusa ai ma lenei mataupu na lauiloa ai Doug Douglas-Hamilton (Dudu Douglas-Hamilton) ma lona tuafafine Saba (Saba), na fanaina le ata "Loto o le Liona" (Heart of a Lioness). I le 2005, ia Mati, sa talimalo ai le BBC i le ata o lenei ata tifaga, ma e mafai ona maua vitio i le Discovery channel.

I le masina o Fepuari 2004, na mou atu ai le leona fafine Camuñac, o le sailiga sa faatulagaina i le tele o taimi, ae le mafai ona maua se tamaitai Samaria agalelei.

O le ituaiga Aferika o Samburu

I aso nei i le teritori o le National Park o loo i ai se ituaiga tagata e igoa ia Samburu. Sa mafai ona latou faasaoina a latou tu masani ma agaifanua anamua. Talu ai ona o nei laueleele e matua mausalī ma e leai ni mea, o lenei ituaiga e taʻitaʻia ai le ala ola. O la latou galuega autu o le fafagaina o lafumanu: latou te fafagaina kamela, faapea foi ma lafu laiti ma le tele. Aferika aferika e aofia ai le tino atoa i le ocher, tuu atu ia i latou se paolo mumu. Latou te teuteuina i latou lava i le tele o pulu, o le mamanu ma le lanu lea e taʻu mai ai se tulaga i totonu o sosaiete poʻo mea faʻapitoa, ma avea foi o ni teuteuga. O le tulaga o le lelei o le tamaʻitaʻi ua manatu o ni mea taua eseese, ma o le fafine - o se ulu ulu.

O se nofoaga taua i aganuu o le ituaiga samburu o loʻo nofoia e siva, lea e manaʻomia ai aʻoaʻoga matuia. O le sili ona taʻutaʻua oi latou o le taimi lea na amataina i le amataga o feteʻenaʻiga a le militeli. O tane faaipoipo ma pepese, ma o le a tofu i latou ma se laasaga agai i luma ma taumafai e oso maualuga i le mea e mafai ai. O se lauiloa lauiloa a le atunuu mo alii ma teine ​​e le faaipoipo. Alii, luluina a latou puaʻa, faia le faataamilo i le fafine latou te fiafia i ai. O lea latou te valaʻau i le tamaitai i le tafaoga faamasani.

Faʻafefea ona oʻo i Samburu?

O le Natura Nature Nature e mafai ona maua mai le malae vaʻalele a Jomo Kenyaty , e le gata ina oʻo atu, ae lele foi (o le paka ei ai lona lava malae vaalele). Mai le laumua o Kenya, Nairobi e mafai ona ausia e le taxi, totogi se taavale poʻo se malaga. Asiasi i le paka Samburu, o le ae masani e le gata i le lalolagi o meaola a Aferika, ae o le a mafai foi ona e vaai i le olaga o ituaiga i le lotoifale. E taua le manatuaina o tagata atamotu o ni tagata taua ma e tatau ona latou amio faaaloalo ma le fiafia ia i latou.

O le Natura o le Natura a le Atunuu e amata mai le valu i le taeao seia oʻo i le ono i le afiafi, ae o le afiafi foi o le sauniuniga. Mo tamaiti ei ai polokalame faapitoa mo femalagaiga. A e asiasi atu i le fanua o Samburu, aua nei galo e aumai lou ulu, inu vai, faʻamalo o le la ma kamela.