E pipisi le niumonia?

Ou te mafaufau pe o le mumū o mama e mafai ona lamatia mo isi? Aʻo leʻi filifili pe o le niumonia e pipisi, e aoga le malamalama i mea faʻapitoa o le falemaʻi o le maʻi.

Mafuaaga o le niumonia

O le mumūina o le māmā e taʻitaʻia ai i faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi. Faatasi ai ma i latou:

E foliga mai o le natura o le faʻamaʻi lava ia e taliina ai le fesili. Ae ui i lea, e pipisi pe o le niumonia mo isi e tele lava ina faalagolago i le ituaiga o pathogen, faapea foi ma le tulaga o le puipuiga o se tagata e fesootai ma le maʻi.

E mafai ona faʻaaogaina le pneumonia viral?

O le tele o taimi, o togafitiga o se faʻalavelave o le maʻi catarrhal e mafua mai i siama. I lenei tulaga, o le aʻafiaga o siama e laʻititi. O le gasegase e faʻasalalauina e ala ile masani ile gasegase ile afu pala. O le mea lea, ao le i ulufale atu i le mama, e tatau i le pathogen ona "faʻaaogaina" fua o le nasal, larynx, trachea ma le bronchial tree.

O le faasolosolo faasolosolo o meaola faʻapitoa i le manava e faʻatasi ma le tele o faʻamaʻi faʻamaʻi:

O nei faailoga uma e mafai ai e oe ona iloa le faʻamaʻi ma togafitiga togafitiga aʻo le i maua e microorganisms le mama.

E i ai ituaiga o niumonia e le mafai ona lamatia i isi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le pneumocystis pneumonia e le mafai ona afaina, talu ai ona o le togafitiga e mafua mai ia Pneumocystis jirovecii. O lenei galo o loʻo i totonu o mama o soʻo se tagata ma e amata ona vave faʻaolaina ae na o le faʻaitiitia o le puipuia o puipuiga.

O a ituaiga o niumonia e pipisi?

O le mea pito sili ona matautia mo isi e aofia ai fomaʻi nei:

O le pneumonia basal e mafai ona pisia, talu ai ona o le faʻalavelave pipisi e maua i le pito i lalo o le okeni. Ona o lenei mea, o faʻamaoniga o le faʻamaʻi e pei lava o le ARVI masani ma togafitiga masani e leai se aoga lelei. Afai o se tagata e faʻavaivaia le faʻaogaina o le tino e faʻafesoʻotaʻi ma le maʻi, e ono tupu mai le faʻamaʻi pneumococcal. O le tulaga lamatia e faateleina pe afai e le maua i le taimi tatau le maʻi.

O le gasegase o le gasegase o le lona lua o togafitiga ma e atiina ae ona o le toto i le bronchi poʻo le mama.

O le pneumonia pito sili ona tafe lua o le ituaiga folo. I lenei tulaga, o togafitiga atonu e le mafai ona faʻamaonia mai ai le mumu o le mama.

O le lamatiaga o le konekarate o le niumonia e mafua mai i le faʻamaʻi, o le, i se isi itu, itiiti. O le tele o taimi, o faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi tino e taʻitaʻia ai faʻamaʻi catarrhal.

O le gasegase taimi, e pei o isi faʻamaʻi pipisi, e pipisi i le taimi o le faigata. I le taimi o le faamagaloga, e le lamatia le faʻamaʻi i isi.

O le faʻaogaina o le cavernous o se faʻafitauli o le maʻi. O le faʻamaʻi e faʻaalia i le televave o le tafega, faʻalavelave matuia ma se maualuga maualuga o faʻamaʻi pipisi.

E mafai ona pipisi le ituaiga sosolo i le faʻamaʻi vaivai.

O le matautia o le lamatia o le falemaonia. O le maʻi e mafua mai i le herpes, streptococcus ma le staphylococcus, E. coli, lea e faʻafetaui i le tele o fualaau. Ua i ai mai le igoa o le faamaʻi e manino lava o le mai o togafitiga e mafai ona faia i totonu o puipui o se fomaʻi. O le falemaʻi e masani ona faʻaalia i osofaiga a le microorganism, e mafai foi ona avea ma se tagata e faʻapipiʻi maʻi. Talu ai o le microflora pathogenic e puipuia i le tele o vailaau faʻamalositisi ma isi sauniuniga falemaʻi, o le pasene o maliu e maualuga.

I le avea ai o se tulafono, o le niumonia e pipisi ma pe a mavae le leai o ni faʻaʻailoga. O le a mafua ai ona sola le aufaigaluega i se nofoaga lelei, ma nofo i luga o meaafale. O le mea lea, o siama e mafai ona tupu i auala o le aiga. Ina ia aloese mai faʻafitauli, e tatau ona e fufulu mama le potu o le maʻi, faʻamaʻalo le potu, ma faʻamalosia a latou puipuiga.