O a vailaʻau faʻamalosi e sili ona aoga i ARVI?
I faʻamaʻi mafuaʻaga o faʻamaʻi pipisi o le tino, o maʻi sili ona taatele, e sili atu i le lua selau ituaiga o siama. O fualaau e gaoioi tuusao i nei maʻi o le manava, e pei o vailaau faʻamaʻi mo siama faʻamaʻi, e le oi ai i luga o la tatou maketi faʻamaʻi (sei vagana ai sauniuniga e aʻafia ai faʻamaʻi pipisi).
Ae o loʻo i ai le tele o fualaau oona e fesoasoani i le faʻateleina o le puipuiga o le tino, faateleina lona tetee atu i aʻafiaga aʻafiaga o siama e fausia ai puipui i le salalau. O lo latou faʻaoga, e tusa ai ma le au gaosi oloa, e mafai ona ausia se vave vave toe faʻaleleia, faʻaititia le malosi o le le lelei o faʻatasi ai ma faʻamaoniga, faʻaitiitia le lamatiaga o faʻafitauli.
O fualaau faasaina e aofia ai:
- fesoʻotaʻiga;
- tagata faatupu faalavelave;
- uiga o mea totino.
E tatau ona maitauina e toetoe lava o nei fualaau oona e le o faʻamaonia le aoga ma e tele aʻafia itu. E le gata i lea, o nisi tagata atamamai e talitonu o le faaosofiaina o le puipuiga o le puipuiga o le tino e mafai ona lamatia ma e iai ni aʻafiaga tumau i le tulaga o le atinaʻeina o le autoimmune ma e oʻo lava i faʻamaʻi o le mafaufau.
E ui lava i lea, e tele gasegase e matauina o vailaʻau vailaau faʻasaina latou te faʻaaogaina ma mafai ai ona e vave faʻafetaui ma le faʻamaʻi. O nisi nei o igoa ole vailaau faʻasaina mo le togafitiga ARVI, e uiga i le numera tele o iloiloga lelei:
- Immunal ;
- fua o le echinacea;
- Amiksin;
- Viferon;
- Gripferon;
- Polyoxidonium.
E tatau ona malamalama e naʻo se fomaʻi e tatau ona faʻamaonia lenei mea poʻo lena vailaau faʻamalosi, ia amanaʻia uiga o le tino o le tagata, o loʻo maua faatasi ma faʻamaʻi. O le tutoʻatasi ma le le pulea o le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina i le ARVI e mafai ona mafua ai se afaina taua.
O le a le vailaau faʻamalosi e sili ona aoga mo le faʻamaʻi?
I le taimi nei, o fualaau autu mo le togafitiga o influenza types A ma le B, o le aoga e aoga, o:
- Relenza (zanamivir);
- Tamiflu (oseltamivir).
O gaioiga a nei vailaau e faʻavae i luga o le malosi e puipuia ai le faʻalauteleina o maʻi i totonu o le tino, ma faʻaateleina ai avanoa o se vave vave faʻaleleia e aunoa ma le atinaʻe o faʻafitauli. O se tulaga taua mo le aoga o le faʻaaogaina o nei tupe
I le faaiuga, o le faʻaaogaina o soʻo se tasi, o vailaʻau faʻamalosi e sili ona aoga i le togafitiga o le influenza ma le SARS e tatau ona malilie faatasi ma le fomaʻi aoga ma faia i lalo o lana vaavaaiga. Ma ina ia aua neʻi faʻaitiitia le atinaʻeina o faʻamaʻi, e fautuaina e faʻaoga mea puipuia, faʻafefe ai le tino ma pipii i se meaʻai fua.