E masani lava o le mafuaʻaga mo le fiafia o tina o le tuʻuina atu lea o suʻega i le tamaititi. O a latou taunuʻuga e tatau ona togafitia ma le ogaoga. E tatau ona manatuaina i se tulaga soifua maloloina, e le tatau ona aofia ai i siama o le tamaititi ni siama, siʻi ma pamu. O le masani o siama i le urine o se tamaititi e le sili atu ma le 105 i le 1 mm o le urine.
O le a le mea e fai pe a maua siama i le auiliiliga o le urine o lau pepe? O lenei tulaga e taua o le bacteriuria ma e mafai ona taʻu mai ai se siama o totoga urinary (urethritis, cystitis, pyelonephritis ma isi).
Bacteria in urine - mafuaʻaga
1. E tele taimi e mafai ai ona faʻamatalaina le i ai o siama i totonu o le uila e ala i le le sao ona aoina o auiliiliga. I ia tulaga, e manaʻomia se faʻataʻitaʻiga ina ia mautinoa ai e saʻo.
O le aoina mai o le urini e tatau ona faia i totonu o se ipu ua mamago (fagu, pusa faʻapitoa). Muamua mafanafana vai inu ua fufulu le tino o le pepe (i le itu o le anus) ma solo i se solo solo mama. O le aoina o le uumi o le taeao (o le muamua urination pe a mavae le moe) e faia e pei ona taua i lalo: o le vaega muamua-i totonu o le faletaele, o le lona lua i totonu o se ipu mama. O le aveina o le auʻiliʻiliga i le fale suesue e manaʻomia i totonu ole 2 itula talu ona maeʻa.
2. Afai o loʻo faʻamaonia pea ia suʻega, e tatau ona suʻeina le natura o le mafuaʻaga o siama. E lua auala autu o le maua o siama i totonu o le tino o tamaiti:
- Faʻafeiloaʻi (faʻamaʻi pipisi e ala atu i alavai urinary mai le vaega pito i lalo);
- alu ifo (microorganisms e sau mai vaega pito i luga o le urinary system).
O le mea lea, e tele siama e mafai ona ulu atu i le urine mai le ogaoga tele. Papatitis e alu ese mai le anus i le urethra ma, aʻe i le vevela, salalau atili. E mafai e siama ona faia i totonu o le urine ma le faʻaleagaina o fatugaʻo.
3. O le mafuaʻaga e mafai ona avea ma togafitiga faafomaʻi (mea e leai ni siama, faʻaogaina le talafeagai o le kesi).
4. E tatau ona avea ma matua o teine, aemaise lava le mafaufau lelei, e mafai ona tulai mai se faafitauli ona o le le tausia o le soifua maloloina o le tagata lava ia.
Bacteria in urine - symptoms
E masani lava, o siamasia e ogatasi ma faailoga iloga, ae o nisi taimi e mafai ai ona maua le maʻi faʻamaʻi. O foliga mai o siama i le urine o se tamaititi e mafai ona o faatasi ma le masani, ma e masani ona tiga (colic, mu) urination ma le tiga i le pito i lalo ma le vaivai o le mimiti. O nisi taimi o loʻo i ai se manogi manogi, o se fefiloi o le toto ma fusi i le urine. O le lanu o le urine e amata mai le pogisa pe maua ai se mea e sili ona paʻepaʻe.
Afai, i le faaopoopo atu i le urethra, o le siama ua salalau atu i fatugaʻo, o le vevela o le tino e tulaʻi. E ono i ai le vomiting, faʻalavelave ma le tiga i le itu lumbar o tua.
O le tamaititi e ita ma mataʻutia, o le fia 'ai e pa'ū. I luga o gasegase atonu e foliga mai o le mumu ma le vevela.
O a ni siama leaga i le urine?
E faʻatatau i taunuʻuga o le suʻega (le numera o siama) ma le natura o le atinaʻeina o siama, e mafai e le tamaititi ona atiaʻe mala nei:
- pielonephritis i tamaiti (faʻamaʻi pipisi ma le inflammatory kidney, lea e faʻaalia ai le liona o le gaioiolosi);
- cystitis (mumū o le mucosa);
- asymptomatic bacteriuria (o le i ai ma le atinaʻeina o siama i le urine, ae o le leai o ni faailoga ma faʻaali faailoga).
Bacteria in urine - togafitiga
Muamua lava, e tatau ona faia se suʻega auʻiliʻili e iloa ai le natura ma mafuaʻaga o siama. E le gata i lea, o le tetee o le siama i lenei mea poo lena vailaau faʻamaʻi o loʻo faʻaalia ai suʻesuʻega.
Togafitiga e faʻamoemoe e faʻaitiitia le taulaʻi o le faʻamaʻi ma faʻaleleia le faagasologa o le urination. E masani lava, o vailaau faʻamaʻi, meaola o le namu ma le sulfonamide ua faʻamatalaina.
Faʻalelei atili le tulaga o le a fesoasoani i teuteuga o le pasili, laʻau birch, fua o juniper ma isi laau.
Ina ia taofia le tupu mai o siama, e tatau ona matau le soifua maloloina o le tamaitiiti, ma i le tulaga o soo se masalosaloga, vave ona e faafesootai se fomai. O le tuʻuina atu o suʻega e le naʻo se fomaʻi o fomaʻi, ae o se auala e puipuia ai lau tama mai faʻamaʻi matautia. Afai e te maua ni mea masalomia microorganisms i le taimi o le suʻega, toe faia le suʻega.