Tele sikolasipi - mafuaʻaga

O le tele o le sclerosis o se faʻamaʻi e fesoʻotai ma le neurology ma e tupu i se foliga masani o le tafe. O fomaʻi e faatatau i maʻi mamai, o lona uiga, o le puipuiga o le tagata e amata mo mafuaʻaga eseese e maua mai ai faʻamaʻi ma lymphocytes faasaga i siama maloloina ma siama.

I le tele o le sclerosis, o le osofaiga a le tino puipuia o loʻo faʻapipiʻiina i fiva namu. O lona uiga, i luga o latou atigi, na taʻua o myelin. O lenei siama e puipuia ai le faagasologa o siama nasu, ma mafai ai ona latou galulue lelei. Faʻaleagaina o lenei atigi e tau atu i le malepelepe o sootaga o le faiʻai ma faʻaleagaina siama namu.

O le maʻi e matua leai lava se fesoʻotaʻiga ma mafaufauga leaga, e ono foliga mai i le tagata lautele. O le suʻesuʻega o le tele sclerosis e masani lava ona le o matua uma, ae i tupulaga talavou ma tagata matutua (e oʻo i le 40 tausaga) ma e oʻo lava i tamaiti. Ma o le upu "toesea" e le o tautala e uiga i le gauai atu o le mafaufau, ae e uiga i le le mafaufau, o lona uiga, o le taofiofia o le faatamaia o le afaina o le myelin i totonu o le fatugalemu o le tino mai le faiʻai i le taula.

Mafuaʻaga o Fualaʻau Tele

E pei o le tele o faamaʻi autoimmune, o le tele sclerosis o se mea lilo i saienitisi. O le mafuaʻaga tonu lava o le faamai e leʻi i ai se taimi e fuafuaina ai. Ma o le lomiga masani e faapea o le faʻamaʻi e tupu pe a faʻapipiʻiina nisi o tulaga lamatia, e mafai ona i fafo ma totonu:

  1. Faʻamatalaga masani . O le agavaʻa o loʻo taʻalo ai i le amataga o le faʻamaʻi, ae ua faʻamautuina pea o aiga o maʻi, aemaise o uso, tuafafine ma matua o loʻo sili atu ona lamatia. O le aʻafiaga o faʻamaʻi i masaga monozygotic e oʻo atu i le 30%, pe a maʻi se tasi oi latou.
  2. O le mafuaaga o le epidemiological e faaopoopo atu i le lisi o mafuaʻaga o le tele sclerosis. O tagata nonofo i atunuu Scandinavian, Sikotilani ma isi atunuu o Europa i Matu o le a sili atu ona mafatia nai lo isi i Asia. Na maua ai le maualuga o le tulaga i totonu o le Iunaite Setete i tagata o lanu papaʻe nai lo isi. Ma o le suiga i le itulagi o le nofo ai e aafia ai le lamatiaga o le atiaʻeina o le faʻamaʻi seia oʻo i le talavou.
  3. Faʻalogo . Ua faʻamautuina e faapea, o le faʻatupulaia o loʻo faʻatuputeleina le faalagolago tonu i le mamao o le itulagi mai le faʻamafaita. O le faʻaleagaina o le sclerosis e tele e fesoʻotaʻi ma mea eseese o le siosiomaga, mo se faʻataʻitaʻiga, le tele o le susulu o le la (ma, e tusa ai ma le tele o le vailaʻau D ), e itiiti ifo i totonu o atunuʻu i matu o loʻo aʻafia ai le atiaʻe o le maʻi.
  4. Iniseti . Ua faʻamalosia lelei e saienitisi se faʻamatalaga o le sootaga i le va o le atinaʻeina o sclerosis ma faʻamaʻi. O le taulaiga faapitoa e totogi i sui mafuaʻaga o mononucleosis, measles, influenza ma herpes.
  5. Manatua . E leai se faʻamaoniga tuusaʻo o lenei manatu, ae o le manatu e faʻapea o loʻo i ai mafaufauga mafuaʻaga mo le tupu o le tele sclerosis. O nisi o faʻamaʻi e fesootaʻi faatasi ai ma psychosomatics ua aloaia aloaia ma, talu ai e leai se mafuaaga aloaia o le faamai, o tagata saienitisi o galulue i lenei vaega o loo atiaeina ma le atoatoa lenei manatu.
  6. Paulo . O fafine e maʻi i le tele o taimi e sili atu nai lo alii, ma e fesoʻotaʻi atu i le faʻasalaga. E talitonuina o le malemone testosterone e taofia ai le tali atu i le tino, faapea foi le gasegase fafine ma le estrogen, lea, pe a le atoatoa, mafua ai le maʻi. Ua faamaonia lenei mea i le mea moni e faapea i le taimi o le maʻitaga ole pepe, pe a oʻo ina maualuga le maualuga o hormones i taimi uma, o ituaiga uma o le sclerosis e faʻaitiitia ai le faʻaitiitia ma e le masani ona tupu le faʻaalia muamua o le maʻi. Ae a uma loa ona fanau, pe a iai se fetuutuunaiga faʻavaomalo faifaipea, o le faʻateleina o le faʻamaʻi e masani ona tupu i le tele o taimi.