Surepka o se sui o le aiga kapisi. O le lua lenei o tausaga o le vao, lea e iloa e le toʻatele e pei o le faʻaputuina o le paina. O meatotino aoga ma se numera itiiti o faʻasagaga na faia ai le faʻatagaina o se fomaʻi faʻapitoa. E faʻaaogaina e togafitia ai faʻamaʻi eseese. E matua vaivai lava le tamaititi, ae o taunuuga o lana talosaga e tatau ona faʻaaloalogia.
O mea faʻamalolo o le faʻatagaina
I le taimi nei, o le tuufaatasiga o le faʻatagaina e oʻo i le iʻuga e leʻi suʻesuʻeina. I le taimi nei, o le i ai i le laau o ia mea e pei o le:
- Saponins;
- fuālaʻau manogi;
- thioglycosides;
- fualaʻau sinapi;
- flavonoids;
- glycosides;
- vitamini o vaega B;
- vailaau oona;
- ascorbic acid.
O le vailaʻau faʻaaogaina toetoe lava o vaega uma o le faʻatagaina. Ae faatasi ai ma fatu o loʻo i ai le tele o toxins, ua fautuaina e tagata atamamai e faʻaeteete. Ona o latou e masani ona mafatia mai manu, vao vao. E mafai ona latou aʻafia ai le manuia o se tagata.
O meatotino aoga o le faʻaipoipo e tele ma eseese:
- O faʻavae e faʻatatau i luga o aʻa o le mutia e faʻamasinoina o togafitiga lelei.
- O sauniuniga mai le faʻasagaina e lelei ona togafitia ai manuʻa. Latou te saofagā i le vave faʻaleleia o le epidermis.
- I luga o le faʻasolosolo, e maua ai soʻo seisi faʻamaʻi-inflammatory agents.
- E pei ona faaalia i le faatinoga, o le laau o loʻo i ai se aafiaga loloto i le tuufaatasiga o le toto.
- O vailaʻau na faia mai le mutia e mafai ai ona faʻaleleia atili a latou lava puipuiga puipui o le tino.
- Ua fautuaina e le au atunuʻu mea faʻapitoa o togafitiga faafomaʻi o le meli mai le feusuaʻiga mo fafine o loʻo mafatia i le faʻalavelave faʻaleaga. O vailaau faafomaʻi o ni mea lauiloa i le faʻaaogaina o sipuni mai faʻasalaga, o faʻamaoniga o mastopathy , fibroids ma isi faʻamalositino faʻagasolo.
- Atonu o ni fatu matautia i ni nai aofaiga e mafai ona faʻaaogaina i se nofoaga o se laxative. Latou te amio, o se tulafono, sili atu le saoasaoa nai lo le tele o analogues faafomai.
- Faʻaaogaina togafitiga faʻasoifua togafitiga o fualaau aina e faʻaaogaina mo le togafitia o faʻamaʻi, epilepsy, maʻi pipili.
- E le leaga le faʻataʻitaʻiina o le faʻaputuina o le paina e pei o se auala, faʻafetaui ma le maʻi o le asthenic, lelava vaivai, faailoga o vaivaiga, neurasthenia.
- O le faaopoopoina o laau i le taumafataga i aso taitasi o le a faateleina ai le tetee o le tino i aafiaga o maʻi.
O mea faʻaleagaina o le pipi e lelei foʻi pe a:
- feusuaʻiga tau feusuaʻiga;
- malulu;
- pyelonephritis;
- cystitis;
- urethitis;
- anemia ;
- hypovitaminosis.
Faʻamatalaga i le faʻaaogaina o le faʻatagaina
- O le faʻatagaina e lamatia tele i tagata e faʻafefete i le toto o le toto ma le maua ai o le toto totoʻi faʻalavelave.
- E le talafeagai le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻavae i luga o le faʻatagaina i tagata mamaʻi ma fatu fatugaʻau poʻo le vevela. O le mea moni o loʻo i ai le malosi malosi o le toto, lea e mafai ona faʻaosoosoina ai le gaioiga o maʻa ma le faʻapipiʻi mulimuli ane o le ureters.
- O aʻafiaga leaga o le vao e mafai ona maua i le maʻi o le manava.
- Totogi le togafitiga ma se laau e sili atu seʻia oʻo ina faʻaaogaina le faʻaogaina o le tino i totonu o le inumaga.
- Faʻasalaina i le ogaoga ma le le faʻamaoni o ona vaega taʻitasi.
- Ua fautuaina e le au atamamai le lafoaia o le faʻaaogaina o le tautotogo aisa mo tina i le lumanai ma le taimi o le lactation.
Ona o le maualuga o le gaʻo o gaʻo i le mutia, e mafai ona mafua ai le manava poʻo le faʻataʻi. Ina ia aloese mai nei aafiaga o le itu, ave uma vailaau faʻamaʻi faʻamalosi saʻo e tusa ai ma faʻasologa uma o fomaʻi.