- Tuatusi: Ierusalema, Isaraelu;
- Maualuluga: 826 m;
- Faʻasalalau: o le Ekalesia a Augustus Victoria, le Faaola-Ascension Monastery, le Ekalesia a Pater Noster, le Falesa o Ascension, le Monastery Eleni o le Ascension, le Ekalesia a Malo Aufaatasi ma isi.
O le taʻutaʻua lauiloa o Olive, o le faalata pepelo i le Faatoaga o Ketesemane , o le nofoaga o tapuaiga i le Tupu o Tavita, o le tuugamau Iutaia sili ona lauiloa, o le Afio Ae o Keriso. O nei mea uma e fesootai ma le Mauga o Olive i Ierusalema . I luga o ona tafe o le ae maua ai le tele o tu ma aganuu, tala faasolopito, tusiata ma tusitusiga paia, ma fiafia ai foi i ata matagofie o le "aai o lotu e tolu" lea e tatala mai tumutumu o le Mauga o Olive.
O se vaega o tala faasolopito ma mea e fiafia i ai
- E lua igoa o le mauga: o le Olive (ina ua mavae le tasi o lauga sili ona lauiloa a Keriso) ma le Olive (mai vine olive vao na ufitia toetoe atoa le maualuga);
- o le maualuga pito i luga e 826 mita;
- o le uluaʻi taʻua o loʻo i totonu o le Feagaiga Tuai (o le tala i le sola mai Ierusalema e le tupu o Tavita mai le tama a Apisaloma);
- O le mauga o Ascension ma le Northern (Malaya Kalilaia, ua faaigoa ai, aua o iinei o iinei o le Wanderers mai Kalilaia e nonofo iinei i fale talimalo);
- E foliga mai o le Mauga o Olive mai Ierusalema e tusa ma le 1000 laasaga le mamao - e matua faatagaina lava e pasi le Iutaia faamaoni i le Aso Toonai (o lea o le auala mai le aai i le mauga e masani ona taua o le "alapati");
- i taimi o le Malumalu Lona Lua o loʻo i ai se alalaupapa e fesoʻotaʻi ai ma mauga tetele e lua o mauga - o Olive ma Mauga o le Malumalu;
- O le Mauga o Olive i le faaiuga o le 7 senituri na maua ai le taua faapitoa mo tagata Iutaia (ona tapunia ai lea o le Mauga o le Mau ma tapunia faalauaitele ma aso malolo faaleatunuu i Olive Hills;
- O le mauga taua i le vaitaimi o le Taua o Independence na feagai ma se aso faigata, ona toetoe lava a ave faamalosi uma e Jordan nei laueleele, ae le o le aoga autu o le iunivesite, e tele fale ua faaleagaina, ma ua faaleagaina le fanuatanu;
- i le 1967 na toe pasi atu ai le Mauga o Olive i Isaraelu, o le tele o galuega toefuataiina na faia e toe faʻaleleia ai fale, tomua ma maa faamanatu uma.
O le a le mea e vaaia i le Mauga o Olive?
Talu ai ona o le latalata i le aai paia paia, e faigofie ai ona manatu i luga o le mauga e mafai ona sili atu ma le tasi le fale lotu e mafai ona e mauaina. O le sili ona taʻutaʻua o latou:
- o le Augusta Victoria Church o se fale matagofie i le neo-Byzantine style faatasi ai ma se olo maualuga maualuga, foliga o aeto i le faitotoa, teuteuga matagofie o totonu ma se okeni tele (i taimi eseese sa i ai se fale talimalo, se malumalu, ofisa autu o le militeli ma se falemai, sauniga tapuai ma konaseti musika masani o loo faia i aso nei);
- O le Faaola-Ascension Monastery (i lalo o le diocese o le Russian Orthodox Church) e lauiloa mo lona 64 mita le maualuga o le logo, na faaigoaina o le "Ramela Ritila", o le maa o le Virgin, lea sa i ai le taupou Maria i le taimi o le Ascension o Keriso ma le tulaga ese o mea anamua o loo maua i nei nofoaga (Herota Great Great, mosaic fola o le VI senituri, falelauasiga ma isi mea anamua);
- o le Ekalesia a Pater Noster - e tusa ai ma le tala, o iinei na faaee ai e le Alo o le Atua i luga o ana aposetolo le tatalo autu a le Tusi Paia - "Lo Matou Tama" (i totonu o le malumalu, o tusitusiga paia o lenei tatalo ua tuuina atu i gagana e sili atu ma le 140);
- o le falesa o le Ascension o se tamai taʻalo o loʻo i luga o le saite o le Malumalu muamua o Ascension, na fausia e le taimi tutusa e tutusa ai ma le Elena Elena (iinei o le tulagavae o Iesu na tumau ai);
- O le falesa Eleni o le Ascension - o lenei ekalesia e fesootaʻi ma se tala e le masani ai: i le 1992, ina ua toetoe lava a maeʻa le fausiaina o se malumalu fou e Archimandrite Joachim o Chios, na foliga mai e le i ausia ni tulafono faaletulafono, na o mai leoleo ma se pulufana ma fausia se fale e le faatulafonoina , ina ua taunuu le aufaigaluega i le Malumalu i Lalo, na tupu le mea ofoofogia - na pa'ū le atolaulau a Keriso i luga o le fola ma amata ona liua faataamilo i lona itu, i lena taimi na faateʻia ai le tekinolosi uma, na tuua ai le ekalesia O iinei, o sauniga faalelagi o loʻo faia iinei;
- Ekalesia o atunuu uma - na fausia le malumalu i le 1924 e tupe a tagata Katoliko mai atunuu e 12 (Argentina, Belgium, Pasila, Kanata, Chile, Peretania, Farani, Siamani, Italia, Mekisiko, Sepania, ISA) E 12 fale, e masani lava o le filemu ma vavalalata talanoaga i totonu (e tusa ai ma le tala, o le nofoaga lea na tatalo ai Iesu i le po mulimuli ao lei faasatauroina);
- Ekalesia o St. Mary Magdalene - na faatuina i le faaiuga o le XIX seneturi e le emeperoa Rusia i le manatuaina o lona tina Maria Alexandrovna (o le malumalu ei ai malo e fitu, o loo i ai totonu o lona fale ma lona tamaoaiga ma lona matagofie: o se maamora paʻepaʻe, mea teuteu apamemea, mea taua taugata);
- Tuugamau o Theotokos - o iinei na tanumia ai le tina o Iesu Keriso e le au aposetolo, 48 laasaga ua taitaiina atu i le tuugamau, o se tamai ekalesia ua fausia i lalo o le eleele i le tulaga o se satauro, lea o loo i ai se pusa paʻu faatasi ma le Virgin Mary ma se pulou maamora.
O malumalu ma monasteries e le na o vaaiga ia o le Mauga o Olive. O le fale foi o le Iunivesite a Iutaia o Ierusalema , lea na ulufale atu i le 100 iunivesite i le 2012, o le Hadassah Hospital na filifilia mo le Nobel Prize i le 2005, o le Iunivesite o Polika Iaga , ma, o le maota sili o le Mauga o Olive - o le Faatoaga o Ketesemane . O iinei e mafai ai ona e faia se tasi o ata pito sili ona matagofie i Ierusalema - i le itu i sisifo o le Mauga o Olive, o loo siomia e olive o anamua, lea e silia ma le 1000 tausaga le matutua, ma faasaga i le tulaga o ekalesia auro.
O le a le mea e vaʻai i lalo o le Mauga o Olive?
I le itu i saute ma sisifo o le mauga o Olive o se fanua tuʻufaʻatasi Iutaia . O uluai tuugamau na aliali mai iinei i le vaitaimi o le Uluai Malumalu, o nei falelauasiga e silia ma le 2500 tausaga.
O le fanuatanu i luga o le Mauga o Olive i Ierusalema e le o se mea faafuasei. E tusa ai ma upu a le perofeta o Sakaria, e mai i lenei nofoaga o le a toetutu mai tagata oti uma pe a mavae le iuga o le lalolagi. O tagata Iutaia uma e manatu o se faamamaluga sili le tanumia i se mauga paia, ae o aso nei e sili atu ona faigata le maua o le faatagaga mo le tanuga. O le numera o tuugamau ua silia ma le 150 afe. O le aia tatau e tanu ai i luga o le Mauga o Olive e na o tagata maualuluga ma tagata aloaʻia o Isaraelu e faatagaina.
I le fanuatanu sili ona paia a Iutaia, e mafai ona e maua tuugamau o le Rabbi Shulomo Goren, o le na iliina le pu i luma o le Wall Western , o le "tama o le faaEperu faaonaponei" Eliezer Ben-Yehud, o le tusitala o Samuelu Yosef Agnon, o le tagata lauiloa tele o Abraham Yitzhak Cook, le palemia Israel Menachem Begin, le tusitala o Elsa Lasker-Schuler, o faasalalauga faasalalau ia Robert Maxwell. O nisi tuugamau ua mafua ona o le Feagaiga Tuai.
I luga o le Mauga o Olive i Ierusalema, o loo i ai se isi fanuatanu lauiloa - o le Graves of the Prophets . O se ana loloto lea o loo i ai le 36 nila oona. E tusa ai ma le tala, na maua e le au perofeta Sakaria, Hakai, Malʻahi ma isi failautusi paia le filemu. Ae ui i lea, o le toatele o tagata suʻesuʻe na latou faʻamaonia lenei tala ma fai mai o Kerisiano o le lalolagi ua tanumia i totonu o le ana, ma e ese mai lona igoa, e leai se mea e fesootaʻi ma nei perofeta.
E faʻapefea ona oʻo i ai?
O le Mauga o Olive e mafai ona oʻo i luga o vae. O le auala aupito vavalalata e sau mai le Faitotoa o Liona o le Aai Tele .
Afai e te manaʻo e teu lou malosi mo se savalivali i luga o le mauga, e mafai ona e ave le numera 75 pasi i le laupepa autu e iloa ai Eleon. Na ia tuua le nofoaga e lata ane i le Faitotoa o Tamaseko .