Ierusalema Zoo

O Ierusalema o loʻo i le itu i saute sisifo o le aai, o loʻo nofo i le teritori o le 25 hectares. O iinei e mafai ona e vaʻai i manu eseese e ola e le gata ia Isaraelu , ae faapena foi i Ausetalia, Aferika ma Amerika i Saute. I le aotelega, o le faleoloa e sili atu i le 200 ituaiga o mammals, manufelelei, iʻa ma meaola.

Talafaasolopito ma le faʻamatalaga o le faleoloa

O le Ierusalema Zoo na faavaeina i le 1940, ma o le igoa "biblical" na mauaina, aua o loo faatusaina ai manu uma na faasaoina e Noa i le lolo. Ae o le faleoloa e lauiloa foi mo le fausiaina lelei o ituaiga o meaola lamatia.

O le fale o Ierusalema sa "tupu ae" mai se "tulimanu ola" itiiti, lea na aofia ai manuki ma se mataala mataala. O lona faʻavae o Polofesa o Zoology Aaron Shulov, o lē na moemiti e tuʻuina atu i tamaiti aʻoga se nofoaga mo suʻesuʻega.

I le amataga o le foafoaga o le faleoloa, sa i ai ni faafitauli laiti e fesootai ma le mea moni e faigata ona faaliliu igoa o le tele o manu o loo lisiina i totonu o le Tusi Paia. Mo se faataitaiga, "Nesher" e mafai ona faaliliuina o le "aeto", "vulture". O le isi mea faigata o le sili atu i le afa o manu na taʻua na na o le faʻaumatia e le au tulimanu ma le au faipisinisi.

Mulimuli ane na filifili ai e aofia i totonu o le faaaliga ma isi ituaiga meaola o loʻo lamatia i le faʻaumatia. O le mauaina o se nofoaga tumau mo meaola na avea foi ma faafitauli, aua o mea uma na tatala ai e Arona le faleoloa, o le a amata ona faitio tagata o fale lata ane e uiga i se manogi le mafaamatalaina ma leo matautia.

O se taunuuga, o le Ierusalema Zoo o manu o le Tusi Paia na muamua agai atu i le auala o Samuelu Ha-Navi, lea na tumau ai i le ono tausaga, ona siitia lea i Mount Scopus. Ona o taua ma le le mafai ona fafaga manu, na leiloa ai le aoina. Na fesoasoani le UN i le toe fausiaina o le faleoloa ma fesoasoani i le vaevaeina o se nofoaga fou.

O taunuʻuga uma na faia i le vaitau mai le 1948 i le 1967, na faʻaaogaina ai le Taua Aso e ono, 110 manu na fasiotia e ala i paʻu poʻo pulu mata. Faatasi ai ma le fesoasoani a le pulenuu o Ierusalema ma faafetai i foai a le tele o aiga tamaoaiga, na toe faʻaleleia ma faʻalautele le fale. Sa tatalaina le togalaau o aso nei i le aso 9 o Setema, 1993.

I le aotelega, o le aoina e 200 manu, e fiafia tagata asiasi i mea nei:

O le a le fale e fiafia mo tagata tafafao maimoa?

O le ulufale atu i le fale e totogi, e tatau ona totogi e tagata matutua le $ 14, ma tamaiti mai le 3 i le 18 - 11 $. E na o tamaiti ei lalo o le 3 tausaga le matutua e faatagaina. Asiasi i le faleoloa i le taimi o le vaiaso, ona o loʻo i ai semina, faʻaaliga ma musika.

O Ierusalema i le Tusi Paia (Ierusalema) e lua tulaga. I luga o lona teritori o loʻo i ai se vaituloto tele, vaʻalele, auala faigofie mo le savali. Afai e manaʻo ai, e mafai ona e taʻoto i luga o le mutia i le paolo. I le taumafanafana, e sili atu le malosi o manu i le aoauli, pe a paʻu le vevela o le aoauli.

E mafai e tagata tafafao maimoa ona faʻaaogaina le tautua poʻo se cafe, lea e tu latalata i le ulufale ma le teritori. E mafai e tagata femalagaaʻi ona faʻatau ni meaʻai i le faleoloa ma tusi se malaga. O loʻo i ai se paka taʻavale puipui, ma o ala e fetaui mo tagata e le atoatoa le tino ma poma, e leai ni faasitepu luga latou.

O ai e le manaʻo e savali, mafai ona tietie i se nofoaafi, lea o le a aumaia ai tagata asiasi mai le pito i lalo e oo i le pito i luga. O le a manaia mo tamaiti le asiasi atu i nofoaga o loʻo nonofo ai e mafai ona e paʻi ma fafaga ai lapiti, 'oti ma puaa puaa.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

Ina ia e alu atu i le fale, e mafai ona e alu i luga o le taavale i le numera o le auala 60 po o le nofoaafi - alu i le nofoaga o Ierusalema . E mafai foʻi ona e pasi i pasi 26 ma le 33, ma e iai foi le ala o tagata tafafao maimoa - pasi 99.