I lalo o le faʻamaoniga o se maʻi o le tino respiratory (ARI) o lona uiga o le tele o faʻamaʻi o le vaega o le manava, lea e mafua mai i:
- microbial pathogens (o nisi ituaiga o pneumococcus, Staphylococcus, Pseudomonas aeruginosa, Legionella, ma isi);
- vailaʻau faʻamaʻi (adenoviruses, enteroviruses, viruses influenza, coronoviruses, ma isi);
- vailaʻau faʻafefiloi (viral-microbial).
O suʻesuʻega talu ai nei i le amataina o faʻamaʻi ua faʻamautuina ai o nisi taimi o palakalafa faʻapitoa pei o chlamydia ma mycoplasmas e ono faʻaosofia ai faʻamaʻi pipisi o ARI, ma mafua ai.
Faailoga ma faailoga o le maʻi
O faailoga muamua o le ARI, o le tele o taimi, i le lona tolu po o le fa aso pe a mavae le faʻamaʻi. O nisi taimi o le taimi o le faʻamaʻi o le faʻamaʻi e faʻaleleia i le 10-12 aso. I tagata matutua, o faʻaalia o faʻafitauli pipisi o le manava respiratory e faʻaalia lelei lava, faʻateleina le faateleina:
- o le isu o le isu, o le isu o le isu ma le sisiina o le masani lea e masani ona manino ma manino;
- lapataiga - o iai i le tele o tulaga o le faamai;
- Faʻavave i le faai ma lona mūmū, o nisi taimi e mafai ai se paʻu paʻepaʻe;
- malulu ma tulaga vevela;
- faʻalauteleina o laina o le lymph o loʻo i luga o le ua ma lalo o le auvae.
I le faaopoopo atu i nei mea, o faailo autu, o le ARI i tagata matutua e mafai ona i ai ni faʻaaliga faapena:
- O le maualuga o le vevela, e ui lava i le malulu, e masani ona le matauina pe laitiiti (37-37.5 tikeri).
- Ootia, vaivaiga lautele, vevela, gasegase i maso ma sooga - o nei faailoga iloga o se gaioiga oona i le taimi o le ARI e faʻaalia manino i le amataga o le maʻi.
- O maʻi e maua i le maʻi mimiti, o le tele lava o tulaga, i le amataga ua vevela ma pala. I le gasegase o le faamai, o le tele o taimi, o le tale e sili atu ona susu ma e mafai ona faaauau mo sina taimi pe a mavae le leiloloa o isi faailoga.
- A aafia i le adenovirus, atonu e iai ni uiga o le ARI e pei o le tiga o le manava ma le mumu o mata.
I le avea ai o se tulafono, o maʻi gasegase malosi e tumau mo le 6-8 aso ma pasi e aunoa ma ni aʻafiaga. O faʻafitauli faʻafitauli o le ARI e mafai ona:
- laryngitis ;
- bronchitis;
- pharyngitis;
- pneumonia.
Faailoga o le okeni
O le tasi o ituaiga o gasegase mimiti mataga o le afaina. O faʻaaliga o le faʻamaʻi ma lenei siama e matuā ese lava mai isi ARI. Auā o le fomaʻi e faʻaalia i le mataʻutia o le faʻamaʻi o loʻo i ai faʻamaoniga:
- maualuga le vevela (e oʻo atu i le 39-40 tikeri), faʻaauau pea mo 3-4 aso;
- tetee ma tiga i mata;
- inupia o le tino (tali o mata i le malamalama, afu, vaivaiga, vevela);
- faigofie le vevela o le isu, sneezing.
Mai le itu o le nasopharynx, i aso muamua o le faamai, e mafai ona matauina le vavalalata o le palate ma le pito i tua o le pa puipui e aunoa ma le reddening. Paʻepaʻe paepae, e pei o le tulafono, ua toesea, ma o ona foliga vaaia e mafai ona taʻu mai ai le faʻateleina o se isi faʻamaʻi poʻo se faʻamaʻi ma le angina, nai lo le faʻi.
E mafai ona toesea le anufiti pe tupu i le aso 2-3 o le faʻamaʻi ma tuʻuina atu ma le tiga i le itu o le thoracic, lea e faʻamatalaina e le mumu i le auala.
E le gata i lea, o le uiga iloga o lenei ituaiga o gasegase mimiti matautia o le leai lea o ni vailaʻau faʻapipiʻi lautele.
A maeʻa le toe faʻaleleia, mo sina taimi, pe a ma le 10-15 aso, o faʻamaoniga o le maʻi o le asthenic e mafai ona tumau:
- vave vaivai;
- vaivaiga;
- tiga o le ulu.
Ole faʻalavelave pe a uma ona maua se poma e ono ogaoga. I le faʻaopopo atu i le faʻavavevaveina o faʻamaʻi faʻamaʻi, o le manua e mafua ai faʻamaʻi pipisi lona lua. O nei:
- otitis media;
- eustachiitis ;
- sinusitis;
- siama pona.
Mo tagata matutua, o le fomaʻi e mafua ai faʻafitauli i le cardiovascular system.