Anemia - Mafuaaga

Erythrocytes o toto mūmū mūmū ia e aofia ai le hemoglobin. Latou te nafa ma le tuʻuina atu o le okesene mai mama i totoga uma. Anemia poo le anemia o se tulaga lea o le numera o lelamūmū mūmū i le toto e faʻaitiitia pe o nei siama e itiiti ifo nai lo le aofaiga masani o le hemoglobin.

Anemia e masani ona maualuga, o lona uiga, o se faailoga o nisi o faʻamaʻi masani.

Mafuaaga o le anemia

E tele mafuaʻaga mo lenei setete, ae sili ona taatele o:

  1. O le faʻaitiitia o le gaosia o lela mumu e le gaʻo ponaivi. I le avea ai o se tulafono, o loʻo mataʻituina i faʻamaʻi i luga o le mafaufau, faʻamaʻi pipisi, faamaʻi fatuga, faamai o le endocrine, le malosi o le palatini.
  2. Le atoatoa i le tino o nisi mea, muamua - o le uʻamea, faʻapea foi ma le vaitamini B12 , gaʻo siama. O nisi taimi, aemaise i le laʻitiiti ma le talavou, o le ania e mafai ona mafua ona o le le lava o le vaitamini C.
  3. Faʻaleagaina (hemolysis) poʻo le faapuupuuina o le ola o sela mumu. E mafai ona maitauina i faʻamaʻi o le totoga, faʻalavelave faʻaleaga.
  4. O le gasegase muʻamuʻa poʻo le masani ai.

Faʻavasegaga o le anemia

  1. Faʻataʻu le taua o le anemia. O lenei ituaiga o anemia e fesootaʻi ma se faaletonu i le tino o le uʻamea, ma e masani ona matauina i le toto, i fafine e mamafa i le tino, i tagata o loʻo tausisia se meaai malosi, ma le maʻi gastric poʻo le duclean, o le kanesa o le manava.
  2. Pernicious anemia. O le isi ituaiga o le ania mama, e fesootai ma se faaletonu i le tino o le vitamini B12, ona o lona mativa vaivai.
  3. Apia anaemia. E tupu i le toesea po o le leai o ni mea e maua ai le erythrocytes i le ponaivi ponaivi. O le tele lava o taimi e faʻaalia ai i tagata mamaʻi, ona o le faʻamalolo, ae mafai foʻi ona mafua mai i isi (eg, vailaʻau).
  4. O le siama o le Sickle-cell o se maʻi tuʻufaʻatasia lea e maua ai e lerythrocytes se mea e le lelei (faʻapitoa).
  5. Vaʻaia o le anemia spherocytic. O isi faʻamaʻi faʻatoʻateleina lea e fai ai le erythrocytes (faʻapitoa ae le o le biconcave) ma ua faʻaumatia faʻafuaseʻi e le taʻavale. Mo lenei ituaiga o faʻamaʻi e mafua mai i le faateleina o le toto, o le atinaʻe o le mata, ma e mafai foi ona faʻaosofia ai faafitauli ma fatugaʻo.
  6. Vailaʻau faʻamaʻi. E mafua ona o le tali a le tino i soo se vailaʻau: e mafai ona faʻaitaina e nisi ituaiga o sulfonamides ma e oʻo lava i le aspirin (ma le faʻalauteleina o le lagona i le vailaʻau).

Mavaega o le matuia o le anemia

O le anemia e vaevaeina e tusa ai ma tikeri o le malosi, e fuafua i le tele o le hemoglobin o le toto e faʻaitiitia (i le fua o le gram / lita). O faailo masani o: i alii mai le 140 i le 160, i fafine mai le 120 i le 150. I tamaiti, o lenei faʻaaliga e faalagolago i le matua ma mafai ona fesuisuiai tele. Faʻaitiitia le maualuga o le hemoglobin i lalo ifo o le 120 g / l le mafuaaga e talanoa ai e uiga i le anemia.

  1. Malamalama - o le maualuga o le hemoglobin i le toto e sili atu i le masani, ae le itiiti ifo i le 90 g / l.
  2. O le fua faatatau masani o le hemoglobin 90-70 g / l.
  3. Tulaga matua - o le maualuga o le hemoglobin i le toto i lalo ifo o le 70 g / l.

I tulaga vaivai o le anemia, o le a le mafai ona toesea le falemaʻi: o le manaoga o le tino mo le okesene e ala i le faʻagaoioia o galuega o le cardiovascular ma respiratory system, faʻateleina le gaosiga o erythrocytes. I mataupu sili atu ona ogaoga, o loʻo i ai le pallor o le paʻu, faʻalautele le vaivai, vaivai. I tulaga ogaoga, faʻamaʻi, fausiaina o le au, ma le faʻaalia o maʻi pipisi i luga o le mucous membranes e mafai.

Faʻataʻitaʻi e fomaʻi le anemia ma faʻamalosi fualaau i luga o le faʻavae o suʻega suʻesuʻe.