Akamas National Park


Paka Faʻasao o Cyprus Akamas o se faamanatu matagofie o le natura ma le talafaasolopito. O lenei nofoaga o loʻo aofia ai i le lisi o le UNESCO. O loʻo tu i tafatafa o le taulaga o Polis ma tosina mai ai le tele o gauai.

I se vaega o le 230 sikuea mita. km. faʻapolopolo e mafai ona e faamasani i ituaiga sili ona matagofie o laau, manu manaia, ituaiga o manulele e felelei iinei i le taumalulu. E leai se isi na te faʻalavelaveina oe iinei. Ua o mai tagata iinei e fiafia i le matagofie o le vafealoai masani ma musuia e se ata lautele ma ofoofogia. E mafai ona e faia se malaga uila i totonu o le paka poʻo le faʻatau i totonu o le vai mafanafana mama i luga o matafaga papaʻe.

Le Legend of the Park

E toʻatele le au tusitala talafaasolopito e le mafai ona tuʻuina saʻo tali i fesili: o le a le mea na tupu i le paka i lo tatou taimi ma na faapefea ona tupu? E na o tala faasolopito e mafai ona taliina, o loʻo faʻapea mai o le atalii o Theseus Akamas na faʻamalosia e nofo i nei nofoaga ina ua maeʻa ona tuliesea mai Athens. Na ia fausia se aai tele iinei ma taʻu i lona mamalu. Na amata ona vave ola ma tupu le aai. Aphrodite lava ia na vave ona avea ma patro o lenei nofoaga.

Akamas National Park i le asō

O le malo o le peninsula, ma le faitau aofaʻi o Kuperu lava ia, latou te tausia le malae vaalele o le Akamas. Mo i latou, o se nofoaga taua lea e leai se tasi e faatagaina e faoa. E oʻo lava i faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga ua faʻatuina, lea e mataʻituina le faʻatonuga i le paka faataamilo i le uati. O le Akamas National Park e sili ona fiafia i fugalaau ma saienitisi, aua e tusa ma le 530 ituaiga o laau toto, e 126 na tupu i Cyprus. O le mafuaaga lena e fefe ai saienitisi e faʻalavelaveina le laufanua o le paka. I le tautotogo o fugalaau matagofie o jasmine ma orchids e fuga mai i le paka. O le manogi manogi o pulupulu e salalau solo i le paka.

O Akamas ei ai le oneone oneone e igoa ia Lara. O ona tagatanuʻu autu o laumei o le sami, lea e faʻafefe ai i luga o le matafaga. Ua avea le laumei ma laumei ma meaola lamatia, o le mea lea o le pule faʻapitoa e mataituina ia nofoaga e le mafai ona faʻaumatia soo se mea (manu, galu, ma isi). Afai e te asiasi i le matafaga i Setema, atonu o le ae vaai i laumei laiti e amata ma tamoe i totonu o le sami. O se vaaiga ofoofogia lenei.

Le malosi i le motu ma le faletalimalo i le lotoifale. Faatasi ai ma "tagata o nonofo", o Vultura griffins e sili ona lauiloa - o le ituaiga sili atu o tagata taufaaleaga o loo taofiofi iinei iinei. O loʻo taua i le faʻapitoa ma le lafu, e sili atu ma le tolu afe (25 ituaiga, 16 i le tusi mumu). Faʻaaogaina latou le faatagaina, ae mafai ona e ave se ata. I le National Park o Akamas o le ae vaʻai i lafu ova o loʻo nonofo i la latou laufanua masani. I le mea autu, e fafaga a latou lafu i luga o mauga. I luga o laʻau papaʻe ma gorges o le peninsula e mafai ona e fetaiai ma amphibians ma mammals. Na o tagata totoa latou te o atu i lenei vaega o le peninsula, aua e tele gata gata.

Saogalemu i le paka

E mafai ona saogalemu le Akamas National Park. Aisea? Muamua, o le tele o ituaiga meaola (aemaise lava Cyprian) e mafai ona mafua ai ni mea e maua ai le allergies, o lea ia aumai ai togafitiga saʻo. Lona lua, asiasi i tagata tafafao maimoa e le o matauina ma laa i luga o le gata po o le fale o le apogaleveleve. Ave se vaifofo ma vailaau tatau mo nei tulaga. Tolu, e mafai ona e maua ni manuaga eseese (abrasions, scratches, etc.) i luga o laufanua papa, lanumeamata mo nei mataupu o le a lava.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

E mafai ona e oʻo atu i le peninsula ma le Papa o le Akamas i le pasi, e alu ese mai le taulaga o Paphos ma sopoia Polis. Auala № 705. E mafai ona e faʻaaogaina le tautua a se taxi. O le filifiliga sili ona talafeagai o lafoga. Toe foi mai le faʻaagaaga e sili atu i totonu o lau taavale poʻo le taxi, aua o le pasi i lenei nofoaga e na o le fa taimi e vaavaaia ai i le aso.