E faʻapefea ona e faʻaleagaina lau tama e aunoa ma le le toe ulaula?
E oʻo lava i le sikaleti sili ona taugata ma sili ona maualuga e aofia ai le tele o le faʻaogaina o le nicotine ma isi mea leaga e ono afaina ai le pepe. Manatunatu i mea e le mafai ona faʻaaogaina e mafai ona ulaula tapaa pe a fafaga lau pepe i susu susu:
- Nicotine, lea e sau i le taimi o le ulaula i le toto o le tina, e pa'ū i le susu o susu. Ma talu ai ona o lenei mea o loʻo i ai se aafiaga malosi, o le a sili atu le fiafia o le tamaititi: amata ona moe atili, 'ai le leaga, masani ma aunoa ma se mafuaʻaga e faʻamalosi ai.
- O aʻafiaga sili ona ogaoga o le ulaula i le taimi o le lactation e aofia ai le faʻaitiitia o le tele o susu o loʻo gaosia. E mafua mai i le mea moni o le masani ona faʻamaʻiina i sikaleti e taʻitaʻiina ai le faʻaititia o le gaosia o le hormone prolactin. O le lelei o le suavai e maua ai le ola mo le pepe ua pagatia foi: ua avea ma mea e sili atu ona leaga, o enzymes aoga ma puipuiga faʻapitoa.
- I le taimi o le ulaula pasi, pe a maua e se tamaititi le nicotine e ala i le susu,
atonu ei ai ni faʻafitauli i le faʻalavelave popole ma le cardiovascular (arrhythmia, tachycardia). O le lag i le tuputupu aʻe ma le tuai i le atinaʻeina o le pepe o le a mafai foi ona malamalama. O ia tamaiti e masani lava ona amata ona taʻe, savali, tautala, aua o le a matelaina le okesene pe a afaina i mea oona mai se sikaleti o se mea moni ua leva ona faavaeina. - O le taofi oe mai le ulaula i le taimi o le susu e tatau ona i ai ni taunuuga pei o le faateleina o le faʻafitauli o le maʻi faʻafuaseʻi o pepe i pepe, ma faʻamaʻi ma faʻamaʻi (croup, bronchitis, etc.). E le gata i lea, o avanoa o le a faʻaaogaina ai le moa e maua ai le nicotine e ala i le susu e oʻo lava ile microdoses ma i se talavou o le a avea foi ma se ulaula.