Taimi o Neonatal

O le taimi mai le taimi o le fanau mai o se tamaititi i le aso lona 28 o lona soifua (aofia ai) ua taʻua o le vaitaimi ole tausaga. O lenei vaitau, i le itu, e vaevaeina i le lua: vave (mai le taimi o le nonoa o le uaea i le 7 aso o le olaga) ma tuai (mai le 8 i le 28 aso).

Uluaʻi vaitaimi o le tausaga

I le popofou o le tausaga fou, o le suiga masani i le olaga o le tamaititi e tupu i ni tulaga fou mo ia. Faʻaauau le okesene o le okesene e suia i le pulmonary supply ma o le pepe e muamua ona manava. O le lio laʻititi o le toto e amata ona gaoioi, ua suia le faiga o le fiafia, o suiga i se metabolism e tupu. I le popo fou, o le paʻu o le tamaititi e faʻafefe - o le mea lea e taʻua o le physiological catarrh. E masani ona i ai se jaundice physiological e mafua mai i le matua o le ate o le pepe faatoa fananau mai. I le popo fou, o le pa'ū o le mamafa o le physiological ma le faʻamalolo o le uluai feces - meconium. O faʻapitoa uma o le tino o loʻo tumau pea le le mausali ma o le mea lea ia tausia se tamaititi faatoa fanau mai e tatau ona faʻaeteete ma maeʻa. I lenei piriota, o faʻamaʻi pipisi e pei o faʻamaʻi pipisi, afaina o le manava, anemia ma isi e mafai ona maua.

Tausaga o le matua

I le faaiuga o le vaitausaga o le vaitausaga o loʻo i ai se isi fetuunaʻiga o le tamaititi i tulaga fou. Ua faʻamaloloina atoatoa le umbilical wound. Faʻatasi ma le susu susu mai le tina, e faaopoopo e le tamaititi le mamafa ma le maualuga. Faʻaleleia le faʻaleleia o tulaga, faʻavasegaina auʻiliʻili ata, faʻamaopoopoina o gaioiga. O loʻo faʻaauau pea ona fetuutuunai le faʻaogaina o meaʻai, o le fale e suia mai le lanumumu-lanumeamata i le samasama-lanu enaena. O le paʻu o le tamaititi e piniki ma mama. Afai o le aso muamua talu ona fanau mai, e toetoe lava o le taimi uma e moe ai le tama, ona oʻo lea i le faaiuga o le tausaga fou o le a faʻaaluina e le pepe fou le tele o taimi e ala ai. I le taimi lea, ua amata ona ia tali mai ma se ataata e lauga atu ia te ia.

I le tele o atunuu o Europa, i luga o le fautuaga a le WHO, o loʻo faʻaaogaina se manatu, o le mafuaʻaga o le soifua maloloina o le tamaititi. O lenei manatu e aofia ai:

O nei mataupu faavae uma e faʻaitiitia ai le aʻafiaga o mafatiaga o le fanau mai, fesoasoani i le fetuutuunaiga o le pepe faatoa fanau mai i le vaitaimi fou, i le saʻo lelei o lona mafaufau i le lumanaʻi.