O le tafe aupito maualuga i le lalolagi

O le faʻaaliga o le paʻu o le vai o se tasi lea o mea e sili ona manaia i le natura. Ma le sili atu le maualuga o le afu, o le sili atu ona matagofie e masani lava ona foliga mai ai. Pe a fesiligia po o le fea o le faʻaleleia o le lalolagi e sili ona maualuga, e faigata ona tali le manino, talu ai o le eseesega i le va o latou i totonu ole mita. O le mea lea, matou te ofoina atu i lau silasila le sefulu o vaʻalele i luga o la matou paneta.

O le 10 sili atu afu i le lalolagi

  1. Agelu i Venesuela (maualuga 979 m) - nisi auiliiliga e uiga i lea mea o le a talanoaina i lalo.
  2. Tugela i Aferika i Saute (948 mita) - e tusa ai ma fuainumera, o le maualuga i Aferika, ma o loʻo i ai ni taʻaloga se lima.
  3. O Tuafafine Tuafafine e Toatolu, o loʻo nonofo i Peru, e faaigoa ona e tolu ona tafega, e paʻu mai le maualuga o le 914 m.
  4. O Oleupen i Amerika i Hawaii e taua o se fusi ona o le itiiti o le vai, ae e sili atu i le 900 mita le maualuga. Olupena ua siomia itu uma e papa ma e faigata tele ona maua, e mafai ona talisapaia le matagofie o lenei afu na o le ea.
  5. Yumbilla i Peru (895 mita) ei ai le tele o tulaga, lea e matua le masani ai.
  6. Winnufossen i Norway (860 mita) ua taʻua o le maualuga aupito maualuga i Europa.
  7. Palayfossen, iinei i Nouei (850 m) - o le afa lona lua pito maualuga o Europa, ma lona lautele e na o le 6 m.
  8. Puukaoku i le US (840 mita le maualuga), pei o le Agelu, e na o luga lava e mafai ona vaaia.
  9. James Bruce (o lona maualuga e 840 m) - o le tafe aupito maualuga i Kanata, faaigoa i le tagata sailiili.
  10. Ma maeʻa lenei pito i luga o Brown Brown, lea o loʻo i le National Park e igoa o Fjordland, i Niu Sila (836 m). Na te 'ai mai se vaituloto maualuga i totonu o le lotolotoi o vailaʻau.

O se mea manaia o le Zeigalan i North Ossetia (e tusa ma le 600 mita) o le tafe maualuga lea i Rusia. O lenei ua e iloa le mea e sili ona maualuga ai vai i itu eseese o le lalolagi.

Angel Falls - o le maualuga i le lalolagi

O lenei tafe aupito sili ona maualuga i le lalolagi o loo i Venesuela, lata i le Guyana Plateau. Na faaigoaina o ia o le Agelu e faamamalu i le pailate e igoa ia James Angel (i le faaSipaniolo, o lona igoa e pei o le Agelu, o lona uiga "agelu"). O ia lea na avea ma tagata e sailia le afu, ma faafetai i lona igoa o le Agelu o nisi taimi e taua o le afu o agelu.

Agelu mo se taimi umi na matua le iloa lava, talu ai o loo i ai i se nofoaga e matua le talafeagai mo malaga maimoa. I le isi itu, i le maualuga o le afu i le lalolagi, vaomatua, vao e le mafaamatalaina - vaomatua o vaomatua, ma i le isi itu - o le malepelepe papa o mauga maualuga e silia ma le 2500 mita le maualuga. Na maua e le agelu pailate lana sailiga i le 1935, ma na vave ona tupu. Sa lele o ia i luga o le vaitafe o Carrao, ma saili e saili se teu o le auro, pe a gau le uili o lona monoplane i luga ae o le vaomatua i le pito i luga o le laufanua. O se taunuuga, na tatau ona faia e le Agelu se faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma mulimuli ane - i le vae e alu ifo mai le mauga mo se 11 aso umi. O le toe foi atu, na lipotia vave loa e le pailate lona tatala tele i le National Geographic Society, ma talu mai lena taimi o lona maualuga pito i luga o le paneta o loo i ai lona igoa.

I se taimi muamua atu, i le 1910, na fiafia ai Sanchez Cruz, o se tagata suesue iloga, i lenei mea masani. Ae ui i lea, talu ai ona o se tulaga le mautonu, na le mafai ona ia faailoa atu lenei mea i le lalolagi atoa, ma o le tatalaina aloaia o le afu o le Agelu lea.

Ae o le maualuga o le maualuga o le afu i Amerika i Saute, e toetoe lava o le kilomita, pe sili atu, 979 mita. O le pa'ū mai se mamao tele, o le tafe o le vai ua liua i totonu o sina pefu efuefu. O lea puao e mafai ona vaaia i nai maila mai le Agelu.

O le mea moni, o le Agelu e le o se tafaoga matagofie pei o, fai mai, Victoria po o Niagara , ae o iinei foi o loo i ai se mea e vaai - mo se faataitaiga, o se ituaiga uiga ese lea o le paʻu ifo mai luga.