O le Lope de Vega Museum


O Madrid e mautinoa lava o se aai matagofie ma o le nofoaga sili ona tele o aganuu o Europa i Sisifo. Peitai, e tusa lava pe o le a le tele o le maota o talafaasolopito, o maota, sikuea ma paka, e tele lava tagata tafafao maimoa e fiafia e malolo mai le pisapisao maimoa maimoa ma metro, savalivali solo i auala laiti o le aai tuai, lea ei ai se mea e iloa. O se tasi o ia vaaiga o le lemu o se tasi o fale mataaga matagofie i Madrid - le falemataaga o le lauiloa lauiloa Lope de Vega (Casa Museo Lope de Vega, Madrid).

O le fale faʻamaʻaloga-falemataʻaga o loʻo tausia ma le faaeteete i le toetoe lava a le suia le fomu ma faʻaalia ai le uiga o le vaitau o le Golden Age, lea na ola ma tusitusi le tusisolo Sipaniolo. E tusa ai ma lipoti o talafaasolopito, ina ua maeʻa ona malaga i Sepania, i le 1610 Lope de Vega na toe foi atu i lona atunuu o Madrid, faatauina se fale tauagafau ma nofo ai iina mo le kuata senituri seia oʻo i lona matua ma lona maliu (Aokuso 26, 1635). I totonu o le fale o le tagata taaalo e mafai ona e vaʻai i meaafale ma meaafale o potu (atavali, lamepa, ipu), le ofisa o le pele pese pele o Lope de Vega, lea na fanau mai ai tusi lauiloa, faletusi o aiga ma isi mai tusitusiga, potu teine, potu ata, ma se aiga patino. O le ata o le fale ua teuteuina i le ofutau o le aiga o Parva Propia Magna / Magna Aliena Parva, o lona uiga "e laitiiti laʻu tama, e le lava le tagata ese."

I tua atu o le fale i totonu o le lotoa, e faaopoopo atu i le vaieli tuai, o se togalaau aina, o se pa i tua o le fale na tausia ai manu ma meaola, o se tamai togalaau na malepe. Lope de Vega e fiafia e faaaluina se taimi i totonu, toto laau ma tausi le togalaau. E avanoa uma nei mea mo asiasiga i tagata tafafao maimoa.

E mautinoa le iloa lelei o le faauoga sili a le tusisolo ma le tusitala o Miguel de Cervantes - o le tusitala o le tusi sili Le Cunning Hidalgo Don Quixote o La Mancha, o lona maa faamanatu i toa o loo i totonu foi o le laumua o Sepania, i le Plaza o Sepania .

I le aso tonu lava o le Taua Lona II o le Lalolagi, i le 1935, na aloaia ai le fale o le autu o le Talafaasolopito o Talafaasolopito o Sepania, ma le tolusefulu tausaga mulimuli ane, na faasaoina mai ai le toe faaleleia o le tusiata o Fernando Chueca Goya ma toe faafoi mai lona uluai foliga vaaia. O se tasi lea o nai faʻataʻitaʻiga atoa o le auala o le aiga Sipaniolo o le ua mavae le 16 senituri.

I le taimi nei, o le falemataaga fale o loʻo i luga o le pepa paleni o le Royal Royal Academy ma o le meatotino a le García Cabrejo Foundation.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

O Museo Lope de Vega ua tatala mo aso faimalaga mai le 10:00 i le 15:00, o le aso e alu ai - Aso Gafua. E le galue le falemataʻaga i le Kerisimasi, Tausaga Fou, Ianuari 6 ma Me 1 ma le 15. O faʻataʻitaʻiga e mafai naʻo faʻatasi ma faʻalapotopotoga taʻiala o le 5-10 tagata, e faia i le gagana Sipaniolo ma le Igilisi pe a ma le afa itula. O se asiasiga e matuai saoloto lava mo tagata uma.

E mafai ona e oʻo atu i le falemataʻaga i le metro line L1 i le station Antón Martín, poʻo luga ole auala ole pasi Numera 6, 9, 10, 14, 26, 27, 32, 34, 37, 45, 57. Na o nai poloka mai le falemataʻaga "Triangle Auro o Toa" - o le Faletalimalo o Prado , le Masini Faʻasao a le Queen Sofia ma le Faletusi o Thyssen-Bonemisza , lea e matua taua lava le asiasi i tagata uma.