Le manava e tolopo

O le manava (manava mai fafo) o se gaioiga e maua mai i le manava ma faʻaalia ai se fesuiaiga o kesi i le va o le tino ma le siosiomaga. Pe a manava, o le okesene e ulu i totonu o le tino, lea e talafeagai mo le faʻaaogaina o meaola faʻamaʻi, lea e faʻatupuina ai le tele o le malosi malosi. Ma o le carbon dioxide na gaosia i nei faiga ua aveesea. O le a le mea e tupu i le tino ma le tuai ona manava ma pe afaina - i lenei mea tatou te taumafai e faʻataʻitaʻiina.

Faaletino o le pueina o le tino

O le manava o se tasi lea o nai malosiaga o se meaola lea e pulea lelei pe le iloa foi. O lona uiga, o se galuega faʻafeololo, ae e mafai ona pulea lelei.

Faatasi ai ma le manava masani, o le nofoaga o le manava e auina atu ai lagona i muso o le pusa ma le diaphragm, ma mafua ai ona latou malilie. O se taunuuga, o le ea e ulu atu i mama.

Pe a faʻatuai le manava, o le carbon dioxide, e le mafai ona alu i totonu o le mama, e maua i le toto. O le oxygen e amata ona matua faʻaaogaina e masini, e faʻaleleia ai le hypoxia o le alualu i luma (maualalo le okesene i totonu o le toto). E mafai e se tagata masani ona taofi lana manava mo le 30 i le 70 sekone, ona faia lea e le faiʻai se manava. E le gata i lea, afai o se mafuaaga e faʻamapulaʻaina ai le okesene (mo se faʻataʻitaʻiga, i luga o mauga), ona faʻapitoa lea o le faʻaleleia o le okesene ma le faateleina o le carbon dioxide i le toto, e maua ai le faailo ma faateleina ai le malosi o le manava. O le mea lava e tasi e tupu i le gaioiga faaletino. O le auala lea e tupu ai le faʻamaonia o le manava e aunoa ma se iloa.

Pe a talanoa, taumafa, tale, ma le manava e tupu i lea taimi ma lea taimi i luga o le musumusuga poʻo le faʻamalolo - apnea. O le le mautinoa o le puʻeina o le tino i le sili atu i le 10 sekone e mafai ona tupu i taimi uma i nisi tagata i le po (maʻi moe apnea).

Aʻo e faia ni faʻamalositino faʻapitoa ma faʻatino ai le manava manava (mo se faʻataʻitaʻiga, i yoga poʻo le taimi o le saolotoga), e mafai ona e aʻoaʻo e taofi lou manava mo se taimi umi lava. O tagata eseese e taofi lo latou manava mo le tusa o le 3-4 minute, ma masini yoga - mo le 30 minute poʻo le sili atu.

Le mautonu o le manava i le miti

E pei ona taʻua i luga, o le taofi o lau manava i le po i le taimi o le moe, o se tauleʻaleʻa le fia momoe. O lona umi o le 20-30 sekone, ae o nisi taimi e oʻo atu i le 2-3 minute. O se faʻamaoniga o lenei maʻi o le galu. O se tagata e mafatia mai le aʻoga o le moe i le po e le toe manava i se miti, ona toe ala mai lea i le inu. O lea e mafai ona oʻo atu i le 300 - 400 taimi i le po. O le taunuuga o lenei mea o se moe maualalo, lea e oʻo atu ai i le ulu o le ulu, faʻaleagaina, faʻaitiitia le mafaufau ma le mafaufau, ma isi aʻafiaga le lelei.

Mafuaʻaga o le aoauli:

O le taofi o lau manava i se miti e mafai ona matautia, o le togafitiga e matua taua lava.

Toe faʻaleleia o le manava manava

E tusa ai ma suʻesuʻega faasaienisi, o le manava e manava ai le manava e aoga tele i le tino. O le faamaoniga o lenei mea o mea na ausia o matai o yoga.

O faʻamalositino i le tino e i ai lona itu i luga o mea manava, faʻaleleia lona faʻaagaga faʻaagaga ma mafua ai suiga i totoga eseese ma tino o le tino. E maua e se tagata le avanoa e faʻaaoga ai le okesene i nai vaega laiti, faʻasalalau le faʻaogaina o le carbon dioxide ma le okesene i totonu o le tino, faʻaosofia ai le manava i totonu (cellular). Ae o lenei tulaga e tatau ona atiaʻe. O lenei mea e mafai ai e oe ona faʻamalosia le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau, faʻalautele le taimi o le ola. O le taofiofia o le mānava i luga o musumusuga ma le faʻaleleia o mea e sili ona taua i le manava faʻamalositino.

E taua tele le lelei ona faʻatino le faʻatinoina o le manava e faʻatino ai le faʻatinoina o auala mo le saogalemu ma le manuia. Ina ia mautinoa le faʻamaonia saʻo ma ausia taunuʻuga lelei, e manaʻomia le fesoasoani a se faiaoga agavaa.