Gastroenteritis o se faʻamaʻi pipisi lea e aʻafia ai le manava ma le tootoo. Afai o aʻafiaga faʻaleagaina e aʻafia ai le manua tele, i lenei tulaga ua taʻua le maʻi gastroenterocolitis.
O le atinaʻeina o gastroenteritis e mafai ona aʻafia i meaʻai, faʻamaʻi pipisi ma siama, le faʻaaogaina o vai e le lelei, faʻamaina faʻamaʻi, masini, metala mamafa, sauniuniga o mercury, ma isi. O le faʻamaʻi e tupu mai i foliga lapopoa ma le tumau. Mafaufau pe oa ni faailoga o ituaiga eseese o gastroenteritis i tagata matutua.
Faailoga o gastroenteritis viral
Gastroenteritis o le vio vasiology e masani ona taʻua o le vailaau oona. O siama na mafua ai le faʻamaʻi na faʻaumatia ai nila o le epithelium o le manava ma le tootoo laiti, ma o le taunuuga lea ua faʻavaivaia ai le faʻaaogaina o meaʻai gaʻo ma le tele o isi meaʻai. E leai se mea e mafua ai le gastroenteritis viral. I le tele o tulaga, e mafua mai i ituaiga lua o siama:
- caliciviruses (aemaise lava, leai ni mea);
- rotaviruses (o tamaiti e masani ona faʻamaʻi).
O le faasalalauina o le siama siama e mafai ona faafesootai-fale, meaʻai ma vai auala. E mafai foi ona mafai ona iai se auala e lele ai vaalele. O le mafuaʻaga o faʻamaʻi pipisi e mafai ona avea ma manu feʻai (pusi, anufe), leaga le gaosia o le sami. E masani ona faʻasalalau faʻataʻitaʻiga e ala i le faʻaaogaina o vailaʻau gaosiga ma vai.
A maeʻa ona faʻafesoʻotaʻi ma norovirus, e pei o se tulafono, o le a faʻaalia i totonu o le 24 - 48 itula ma e tusa o le 24 - 60 itula. O uiga taua o:
- manava;
- vulu (le tele lava);
- taʻavale;
- tiga o le tino;
- leai se tofo lelei (o nisi taimi).
E mafai foi ona matauina:
- faʻafefe;
- moe;
- tiga o musika;
- vaivai fiva.
Ole taimi ole faʻalavelave o le rotavirus o le 1-5 aso, o le taimi ole faʻaalia o faailoga ole 3-7 aso. O le gastroenteritis Rotavirus e amata vave, o faʻamaoniga e pei o fiva, vulu, manava, ma le leiloa malosi o loʻo matauina. O le fale i luga o le aso 2-3 o le faʻamaʻi o loʻo faʻamalamalamaina o le manino, lanu-samasama. E le gata i lea, atonu o gasegase o le isu, lanu mumu, ma le faʻaʻi tiga. I nisi tulaga, o le gastroenteritis o le vavave i totonu o tagata matutua e le afaina.
Faailoga o le gastroenteritis siama
O le gastroenteritis o le siama e mafua mai i siama nei:
- staphylococci;
- salmonella;
- shigella;
- E. coli;
- cholera vibrio;
- fasi laau;
- puipuiga ma isi.
E mafai ona faʻafesoʻotaʻi le falemaʻi-fale, meaʻai ma alavai. O le tele o taimi o le gasegase o gastroenteritis e tumau mai le 3 i le 5 aso. O aʻafiaga e faalagolago i le ituaiga siama na mafua ai le leona. O faʻamaoniga autu o lenei faʻamaʻi e faapenei:
- taʻavale;
- vili;
- manava;
- tiga tiga ma le manava;
- leai se tuinanau;
- faateleina i le vevela o le tino (faatasi ai ma le kolela, o le vevela e masani lava);
- faailoga o le galala.
Faailoga o le gastroenteritis e le afaina ai
O gastroenteritis e le afaina ai e mafai ona tupu ona o le gaosia (aemaise lava meaai faigata ma le vevela), allergies i meaʻai ma vailaʻau, faʻamaʻi ma mea e leai ni siama (moa, iʻa, fualaau, ma isi).
O faʻaaliga o le gastroenteritis o mea e le faʻaleagaina:
- taʻavale;
- vili;
- manava;
- tiga o le tino, sili atu ona leaga i le mamafa;
- vaivaiga lautele;
- afu malulu .
Faailoga o Taimi Gastroenteritis
O le atinaʻeina o gastroenteritis masani e mafua ona o:
- le tele o le taumafaina o le ava malosi, meaai vevela;
- afaina o le tino;
- faʻamaʻi pipisi;
- o mea tau pisinisi, ma isi.
O lenei ituaiga o togafitiga e faʻaalia ai le faʻaauau pea o ia faailoga:
- lagona o le vaivai, ita vale ma le tiga i totonu o le manava;
- faʻapipiʻi i totonu o le manava;
- ogaoga masani (faanatinati vave ona 'ai);
- faateleina gaioiga;
- ita, popole.