I totonu o le kulupu o faʻamaʻi pipisi e aofia ai le tele o faʻamaʻi pipisi e aʻafia i faʻamaʻi pipisi o ituaiga tino eseese. O le mafuaʻaga o le mumū o loʻo tupu i totonu o le faʻaoga o le intestinal e mafai ona:
- siama;
- faʻamaʻi;
- togafiti faʻamaʻi;
- protozooa (amoeba, lamblia).
O faʻamaʻi pipisi e mafua mai i siama e eseese i uiga faʻamaonia, mamafa ma le umi.
O faʻamaoniga autu o faʻamaʻi pipisi o le intestinal
Mafaufau i mea e mafai ona tutupu i faʻamaʻi pipisi o le intestinal.
Faailoga masani o faʻamaʻi pipisi o le gastrointestinal:
1. Faalavelave faʻamaʻi-iniseti, faʻaalia i:
- faateleina le vevela;
- vaivaiga;
- lagona o lagona i totonu o le tino;
- vevela ma le vili.
2. O le gasegase oona e pei o gastritis, colitis, enteritis, ma isi. O ona faʻaaliga o:
- tiga o le tino;
- ala masani e masani ai;
- o nisi taimi faatasi ai ma se sooga o sulugatiti ma le toto.
Faailoga o faʻamaʻi pipisi i le tino
Ole maʻi pipili e le afaina pe a afaina i siama faʻamaʻi (cholera, fale oona, ma isi mea), faapea foi ma le faʻaaogaina o oloa e maua ai le toxins bacterial ( botulism , toxicosis o meaʻai taumafa, ma isi). O faʻamaoniga e masani ai mo lenei ituaiga o gasegase gastrointestinal:
- vai, fetai manava, ae o nisi faʻamaʻi, mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma le kolala, o le manogi atonu o le a toesea;
- malosi, masani ona faʻavaivaia, tiga o le tino;
- taoto, vomiting e mafai;
- faamalolo le tino;
- se siʻitia laʻititi i le vevela.
O le suʻesuʻeina o le faʻamaʻi o le faʻamaʻi e faʻavae i luga o le lūlūina o feces poʻo le siakiina o feces o toxins i le faʻataʻitaʻiga.
Faailoga o se faʻamaʻi pipisi-viral
O se faʻamaʻi pipisi e mafua mai i rotaviruses ua taʻua o le "maʻi o le tino" i aso uma. O le faʻamaʻi o le intestinal Rotavirus e faʻaalia i le tuufaatasiga o faʻamaoniga o maʻi faʻamaʻi ma le manava o le tino:
- vaivai, malosi tele;
- tiga o le ulu, valea
- sosolo mata, tale, afu i le faai;
- tiga ma le taofiofi i totonu o le manava;
- se lanu mumu samasama lanu mumu-lanumeamata;
- e pei o se tulafono, o se faʻaopoopoga taua o le vevela.
I tulaga ogaoga, e ono tupu ai le le atoatoa o le fatu.
O faʻamaʻi pipisi o vailaʻau vailaʻau o loʻo i ai se taʻaloga cyclic:
- O le taimi e faʻaolaina ai e amata mai i nai itula i le lua aso.
- O se vaitaimi umi e 3-7 aso (i mataupu ogaoga, atonu e sili atu).
- O le taimi toe faʻaleleia e tumau ile 3-5 aso.
O le numera o meafaigaluega faʻataʻitaʻi e aofia ai:
- se suesuega lautele o le toto e fuafua ai le maualuga o leukocytosis ma le ESR;
- iloiloga masani o urine e iloa ai suiga i le polotini, leukocyte ma le erythrocyte mea, faapea foi ma le i ai o pusa vai.
Faailoga o le afaina o le intestinal infection
Mo faʻamaʻi pipisi e mafua mai i le malie, o uiga nei o uiga ia:
- leaga manava ;
- malogo i totonu o le gasegase;
- afaina o gom;
- afaina;
- ogaoga o le nofoa (manava manava poʻo le faʻamalosi);
- manogi manogi poo mucous stool.
Ina ia faʻamaonia le moni o le toe gaosia o le fuga i totonu o le inumaga, e mafai ona e faia se suʻega faigofie. I le taeao i luga o se manava gaogao e tatau ai ona sasaʻa sina vai mafanafana i totonu o se ipu malamalama ma feanu ai iina. 15 minute faʻaalu i le mataʻituina o mea o loʻo i totonu o le ipu malamalama, o le a fesoasoani e fuafua le i ai o meaʻai i filaments, e sau mai le fulufulu. O faʻamaʻi pipisi e faʻamaonia foi e le mea moni o le gutu o loʻo lafoaʻi atoa i le pito i lalo o ipu.
I soʻo se tulaga, pe a aliali mai ni faʻafitauli o se maʻi pipili oona, saili togafitiga faafomaʻi. O tagata tomai faapitoa, masalosalo i se siama faʻapitoa, o le a tofia ai suʻega suʻesuʻe suʻesuʻe ma togafitiga talafeagai.