O le tino o le tagata o se faʻaoga fesoʻotaʻi telefoni, ma afai ei ai se soliga i se mea, e afaina ai le manuia atoa. O le mea lea, o se tulaga e sili ona matautia o le oona poo le inupia o le tino - e mafai ona foliga mai faʻafuasei ma foliga mai i le taimi, ae o aʻafiaga leaga o le a faʻaauau ona mafua ai le faalavelave mo se taimi umi.
Faailoga masani o se gaioiga o le inisua
O faʻaaliga faʻapitoa e faʻalagolago i le ituaiga o vailaʻau oona, o latou faʻalautelega, o le puipuiga o le puipuiga, o le i ai o faʻamaʻi faʻamaʻi ma maʻi faʻamaʻi. E le gata i lea, o le inisua e mafai ona faʻalavelave, e le lelei ma e masani ai, o nisi taimi e le faatagaina ai oe e fuafua le faʻamaʻi i le amataga. I le avea ai o se tulafono, muamua faʻavaivaia faiga sili ona vaivai, ate, fatugaʻo ma le meaʻai.
O le auala lenei e faʻaalia ai le onosaʻi o le tino:
- tiga i maso, sooga, ulu;
- taʻavale;
- vomiting matuia;
- faateleina i le vevela o le tino, mai le subfabrile i tulaga maualuga (e tusa ma le 39 tikeri);
- manava;
- vaivai, vaivaiga ma le moe;
- leai se mafaufau.
Faʻatasi ai ma le faʻaonalaina o mea oona, o le iloa o faailoga e faigata i le taimi e tasi, ona latou te le o faamanino manino mai faafitauli:
- faanoanoaga, le fiafia;
- faʻalavelave faʻafuaseʻi o le manaʻoga (afaina, manava manava, suia i le manava, fulafula);
- vevela o le paʻu, faʻavavevave o dermatitis, siama;
- leiloa o lauulu;
- suiga i le mamafa o le tino;
- le lava le fiaai;
- leaga manava;
- autoimmune pathologies;
- plaque i luga o le laulaufaiva ;
- afaina o le tino.
Faʻaleagaina o le tino - o faʻamaoniga i le kanesa
I togafitiga o le kanesa, o le auala autu o le chemotherapy. O lona natura o loʻo taoto i le aʻafiaga o vailaʻau o le kanesa ua i ai ni vailaau faapitoa e puipuia ai le tuputupu ae o le paʻu ma le alualu i luma o le maʻi. O se taunuuga, o aʻafiaga ola maloloina o tagata e aʻafia foi i le inosia tele.
Faailoga:
- toetoe o le leai o se manaʻoga;
- paʻu mamafa mamafa;
- pallo o le paʻu;
- pogisa faataamilo i mata;
- malfunctions i le faagaoioia o le masini vai;
- ogaoga.
Faʻaleagaina o le tino i vailaau faʻamaʻi - faʻamaoniga
O le taliaina o fualaau oona e iloiloina, e masani lava, ei ai se aafiaga le lelei i le ate, o lea e taofia ai le faamama atoatoa o le toto ma le toto, ma aveesea toxins. E le gata i lea, o vailaʻau faʻasaina o loʻo i ai se aafiaga leaga i luga o le microflora o le intestinal, e faʻaosoina ai uiga nei:
- gasegase ogaoga i totonu o le itulagi o loʻo aʻafia ai;
- mamafa i le itu taumatau (hypochondrium);
- taotoga, o nisi taimi ma le vomiting;
- sosolo;
- maʻi inu;
- malosi poʻo le manava (mafua mai i le dysbiosis);
- tiga o le ulu.
Faʻaleagaina o le tino i le ava malosi - o faʻamaoniga
O le maʻi o le Hangover e masani i le tele o tagata, o lea e faigofie ai ona iloa lona i ai:
- vaivaiga i le tino;
- soliga o le faʻamaopoopoina o gaioiga, faʻalautelega i avanoa;
- taʻavale;
- tiga o le ulu;
- lotovaivai;
- vili;
- malo malulu;
- leai se malulu;
- itiiti le faateleina i le vevela o le tino;
- moe;
- leai se manaʻo.
Faailoga o le inupia o le tino ma pala
Fesoasoani, nofo i totonu o le vaega o meaʻai po o le manava, i le faagasologa o le olaga ma le toe gaosia, ua vavae ese
- vave vave le mamafa o le tino;
- pallor, foliga o le paʻu;
- seʻa faʻafuaseʻi i le itu o le ate po o le manava;
- taimi le tumau o le nofoa;
- o sina siitaga laʻititi i le vevela o le tino (e oo atu i le 37-37.1 tikeri);
- anemia ;
- faʻaitiitia galuega, faʻatinoga, faʻalavelave.