Vomiting in a child - o le tele o mafuaʻaga masani, vave vave togafitiga ma fautuaga mo matua

Vomiting o se tali mai le masini vai. E mafai ona mafua mai i le faʻaofiina o se faʻamaʻi pe mafua mai i le manava o le tino. E masani lava, o le vomiting i se tamaititi e tupu i taimi e le lelei ai meaai, aemaise lava i pepe, ae e tatau ona vavaeese ma aafia ai.

Tamaititi loimata - Faʻamatalaga

Ina ia iloa pe aisea e tagi ai se tamaititi i se tulaga faapitoa, e aoina e fomaʻi se talaaga atoa. O fomaʻi e fiafia i mea o loʻo 'ai e le pepe i le aso na muamua atu, pe i ai ni faailo o se faʻamaʻi (vevela, manava). O mafuaʻaga autu o le vomiting i totonu o se tamaititi e mafai ona vaevaeina i ni vaega, faʻalagolago i le mafuaʻaga faʻavae:

Meaʻai e aʻafia ai: faʻaaogāina o meaʻai maualalo, meaʻai, meaʻai gaʻo, vailaau oona.

  1. Faʻafesoʻotaʻi ma faʻamaʻi pipisi o le faʻaogaina o meaʻai: vailaʻau, salmonellosis, faʻamaʻi toto.
  2. Faʻalavelave i le fausiaina o le faʻaogaina o meaʻai: stenosis, diverticulum, pilorospasm, pyloric stenosis, hernia.
  3. Faʻafesoʻotaʻi ma le faʻalavelave: faʻasalaga, faʻafefe o ulu.

Vomiting ma le vevela o le tamaititi

A o tagi le pepe ma le vevela e maualuga atu nai lo le masani, e taumafai fomaʻi e vavaeeseina le sui sooupu. E masani lava, o se tulaga talitutusa e tupu i le rotavirus i tamaiti. O le faʻamaʻi e faʻaalia mai i le malosi o le vomiting. O le faasinomaga o le vevela i ia tulaga e seasea ona sili atu i le 38 tikeri. Faatasi ai ma isi mafuaʻaga o le vomina i le fiva:

Vomiting ma le manava i se tamaitiiti

Afai e mataʻituina le tamaititi ma le manava, o le mea muamua e taumafai fomai e faʻamavae mafuaaga e fesoʻotaʻi ma meaʻai. E masani ona fesoʻotaʻi ma le soliga o le soifua maloloina o le tagata lava ia, o le faʻaitiitia o le puipuiga, faʻamaʻi o totoga i totonu. Afai o se tamaititi e maʻi tigaina ma faʻanofo - e le tuʻuina e fomaʻi mafuaaga nei e ono tutupu:

  1. Inisinia o le inisinia: escherichiosis, salmonellosis, dysentery.
  2. Meaʻai - o faailoga muamua o le manua o le vomiting ma le manava. A o tagi le tamaitiiti ma faʻavauvau i le manava - e tatau ona vave vavaeeseina lenei mafuaaga.
  3. O le tali atu i le faʻaaogaina o fualaau oona, o le faʻaofiina o mea fou i le taumafa o pepe.
  4. O aʻafiaga o le faʻaloloaina o le faʻaaogaina o vailaau faʻamaʻi - dysbiosis.
  5. O faʻamaʻi o le manava - galu o le gastroesophageal, pilorospazm, faʻamatalaga, gastritis, duodenitis.
  6. Faʻaleagaina o le fatugalemu o le tino - faʻalauteleina le mamafa o le intracranial, o le cerebral ischemia, hydrocephalus, o le faiʻai o le faiʻai.
  7. Faʻamatalaga o le mafaufau - popolega, fefe, faʻamalosi e 'ai.

O le pepe e vomits e aunoa ma le fiva ma le manava

E masani lava ei ai tulaga e oso ai se tamaititi e aunoa ma se vevela. E tele mafuaaga autu mo le faʻamatalaina o lenei mea matautia:

  1. O le faʻatonutonuina o se faʻalogona o le tino pe a uma ona 'ai, pe a oʻo mai se vaega itiiti o meaai i le ea.
  2. Faʻafefe - pe afai e le saʻo le fuaina o le vaega, o nisi o meaʻai e aveesea mai le tino e le tasi le vomiting.
  3. Faʻasalaga o le manaʻoga - solia o le agavaʻa, faʻatasi ai ma spasms gastric ma le tuʻuina atu o se vaega o mea e aofia ai.
  4. Pylorospasm o se mausali ma faafuasei o le maso i totonu o le vaega vaapiapi o le manava. Ona o lea mea, o meaʻai e le pauu i lalo, ae ua tuleia faʻatasi ma le vomit.

O le tamaititi o loʻo faʻasusu i le talo

I le fuafuaina o mafuaʻaga o le vomina i se tamaititi, e masani ona gauai atu fomaʻi i le natura o le vomit ma a latou mea. O le i ai o le talo e tuʻuina atu ia i latou se togi samasama po o le lanumeamata. Faatasi ai ma mafuaʻaga talafeagai o sea solia:

  1. Pylorosthenosis o le vaeluaina o se tasi o vaega o le manava, lea e faʻalavelave ai le faagasologa o meaʻai i totonu o le manava. O faʻasologa e atiaʻe atili i masina muamua o le olaga.
  2. Pilorospazm - muso spasmodic pylorus. O loʻo i ai le faʻatonutonuina o se vaega o meaai e 'ai, tusa lava pe tasi le itula talu ona' ai.
  3. Faʻalavelaveina o le manaʻoga - e mafua ona o le soliina o le taumafa faʻavae.
  4. O le vavalalata o le inumaga o se togafitiga lea ua totoina ai le vaega o le iniseti i se isi. E atiina ae ona o le faateleina o le gaoioi o le faʻasaʻo. Provoke adenovirus ma isi faʻamaʻi pipisi.

O loʻo vavao le tamaititi i le vai

O mafuaaga mo na faailoga e mafai ona tele. O le vomiting vomiting i se pepe e mafai ona afaina i se gaioiga o le gaoioi. I tamaiti matutua, o le vomiting i le vai e mafai ona avea ma taunuuga:

I ia tulaga, o le tele o siaki e maua i le pito i luga o le manava. O le alu ifo i lalo i le nasopharynx, o le a afaina ai le membrane mucous o le gutu, o le gaogao vavalalata. O lenei mea e mafua ai le faateleina o peristalsis, lea e mafua ai le vomia. Vomit e le o aofia ai mea mai fafo, meaʻai. E tatau ona maitauina o le vomiting i se tamaititi e mafai ona tupu i le tulaga o le soifua manuia lautele, faatasi ai ma le faateleina o le susu o le ea, faatasi ai ma se mea e afaina ai, ona o le faaumiumi o le aafia i le ea malulu.

O loʻo vavao le tamaititi ma le pulou

Vomiting i le tamaititi i lenei mataupu e amata ile osofaʻiga o se faʻalavelave mamafa. Ua faateleina le manava o le manava, o se aofaiga tele o fulufulu ua gaosia. Ina ua amata ona vili le pepe ma iloa ai e Tina le foliga mai o siaki i le vomite masses, o le mea muamua e le aofia ai o mea oona o vailaau kemisi poo vailaʻau. E le gata i lea, o lenei faailoga e mafai ona taʻu mai ai se tino mai fafo o loʻo ulufale atu i le esophagus, lea e faʻaitaita ai le mucosa. Faatasi ai ma isi mafuaʻaga:

  1. Maʻi faʻamaʻi o le gaogao o le manava: faʻalavelaveina o le vavao, cholecystitis gasegase, appendicitis .
  2. Meaʻai oona.
  3. O le aʻafiaga e mafua mai i mea na tutupu, lagona malolosi, popole tele.

O le a se mea e tatau ona ou faia pe afai o le a faanana laʻu pepe?

Ina ia iloa pe o le a le mea e taofi ai le vomiting i totonu o se tamaititi, o le au muamua na te fuafuaina le mafuaaga. Aʻo leʻi faʻaaogaina ni tomai faʻapitoa, e tatau i matua ona tuʻuina atu i le tagata maʻi le filemu, fesoasoani ia te ia i le toe amataina o se vomiting.

E tatau ona fai e pei ona taua i lalo:

  1. O le tamaititi o loʻo taoto i le moega, o le ulu ua liliu i le tasi itu. I lalo o le ua ma le auvae, tuu se solo mo le toe faanua.
  2. O le fatafata e pikiina, tuʻu i le tasi itu.
  3. I le taimi o le osofaʻiga, ua tuʻuina atu i le tamaititi se tulaga i luga, o le tino ua lūlū agai i luma.
  4. A maeʻa osofaiga, e fufulu le gutu i vai mama, ma fufulu le tamaititi.

Fomaʻi e faasaga i le vomiting

O le manao e fesoasoani i lau pepe, e masani ona mafaufau matua pe o le a le mea e avatu i se tamaititi pe a latou vili. O togafitiga e faia i ni itu se lua: faailoga - o le toomaga o le soifua maloloina, ma le autu - ua faamoemoe e le aofia ai le mafuaaga. E vave ona taofi i se tamaititi, faʻaaoga fualaau nei:

Ina ia faʻaitiitia le faʻaaogaina o le sipini:

Afai o le fomaʻi e faʻaosofia e mea faʻapitoa o mea faʻapitoa, o loʻo faʻaaogaina ai mea faʻamaʻi:

Fofo faʻapitoa mo le vomiting ma le faʻaauau

Talanoa e uiga i le auala e taofi ai le vomiting i se tamaititi, o fomaʻi e mātauina le faʻatagaina o le faʻaaogaina o togafitiga faʻa-tagata. Faatasi ai ma nai fuamalie faigofie ma mataalia o mea nei.

Laʻau o le dill

Meaʻai:

Sauniuniga, talosaga

  1. Fatu toto mo se ipu vai inu.
  2. Tuu le afi ma vevela mo le 5 minute.
  3. Faʻafiafia, faamama.
  4. Tuʻu le tamaititi 20-50 ml i le 2 itula uma.

Melissa faatumu

Meaʻai:

Sauniuniga, talosaga

  1. O le mutia e sasaa i vai inu.
  2. Faʻaosooso 5 itula, faamama.
  3. Aumai nai lo le inu, i ni vaega laiti.