Rotavirus faʻamaʻi i tamaiti - faʻamaoniga

O se tasi o popolega o se tina talavou o le rotavirus faʻamaʻi i tamaiti, talu ai o ona uiga o se faʻalavelave matuia i le soifua maloloina o le tamaititi, ma o taunuuga e mafai ona ese tele. O le mafuaʻaga lea e taua ai le iloa muamua le tele o faʻamatalaga e uiga i lenei faʻamaʻi.

Faailoga o le rotavirus faʻamaʻi i tamaiti

O faʻamatalaga muamua o lenei faʻamaʻi e talitutusa lava ma faʻamaoniga o isi faʻamaʻi pipisi: afu, afu, tale ma malulu, vaivaiga lautele. O le tele o taimi, o le amataina o le maʻi e pa'ū i luga o le malulu ma le afaina o le maika, lea e masani ona faʻalavelave ai faʻamaʻi taimi. O faʻamaoniga muamua o le faʻamaʻi pipisi o le rotavirus o tamaiti e masani lava ona tutusa ma le amataina o vailaau faʻapitoa o viral respiratory, o lea e tatau loa ona vave talanoa atu le tina i se fomaʻi ma mataʻituina i totonu o aso e tolu. O le vaitaimi lea o le toe amataina o le siama o le ulu mai o le siama i totonu o le tino e amata ona faʻaalia.

E faʻapefea ona fuafua le siama rotavirus?

E masani ona amata vave le maʻi ma faʻafuaseʻi. Ae o lenei vaitaimi e mafai ona tumau mai le vaiaso ma le umi, pe afai o le maʻi ua maua ai se fomaʻi faigata. Afai e faʻaopopo i faʻamaoniga autu o le faʻamaʻi rotavirus, e aliali mai i luga o tamaiti le vave, ona toetoe lava o loʻo e feagai ma le faʻamaʻi o le enterovirus. O faʻamaoniga o faʻamaʻi pipisi o le rotavirus i tamaiti o mea nei:

  1. Voming ma le rotavirus siama. Kroha faitio i le nausea ma ua matua le lava lava. E tusa lava pe musu le pepe e 'ai mo sina taimi, o le vomiting e mafai ona tutupu i ni aʻa. Afai a maeʻa se taumafataga o loʻo i ai ma le itiiti ifo ma le tasi le fasi meaai e le i afaina, ona vave oʻo mai lea o manaoga. I le fulafula fou faatoa fananau mai e aliali mai i itula muamua o le amataina o le maʻi.
  2. O le siama o le Rotavirus eo mai ma le tiga i totonu o le manava. E mafai e tamaiti matutua ona faʻamalamalama manino le mea latou te lagona ai le tiga. Afai e le mafai ona iloa e le pepe lenei mea, e tatau ona faʻalogo lelei Tina i le tagi leotele, faʻatasi ma le muimui i le manava, moe. E le alu ese le faʻamaʻi Rotavirus e aunoa ma le manava. Faʻaopoopoga o lanu mumu samasama po o le lanu paʻepaʻe ma se manogi manogi. O nisi taimi o le manava faʻamaʻi e mafai ona i ai faatasi ma mea faʻafefiloi o laula po o kulumu. E tele taimi e amata ai le diarrhea i le aso lona 4 o le maʻi. Afai o le maʻi e malu, o le fale e mafai ona masani ai lanu, e le sili atu le tele ma le musika. I le tulaga o pepe laiti, e mafai ona fai mai o le rotavirus e tupu e aunoa ma le manava, talu ai e le mafai e tina ona iloa vave nei suiga vave. Ae i soo se tulaga, pe a afaina, e lagona e le tamaitiiti le tiga i le tino.
  3. Tatalo e leai se rotavirus e le tupu e aunoa ma le vevela. O le tele o taimi, o le maualuga o le vevela e talitutusa lava ma le faailoga o le faaaliga a le ARVI. E oʻo atu i le 38 ° C i le amataga o le aso lona lua o le faʻamaʻi ma tumau pea le suia. E le gata i lea, o le tamaititi e masani lava ona i ai le mafanafana, tale ma le reddening o le faai.
  4. O se tasi o mea e sili ona matautia e le mafai e le tina ona misia o le matelaina. Faʻaiʻu pea le manava ma le vomia, o le tamaititi e leiloa le tele o le vai, lea e mafai ona avea ma se tulaga matautia mo le tino.
  5. Faʻaleagaina o le tino. Toeitiiti o tamaiti uma faʻamaʻi amataina faailoga o le inupia o le tino. Ole vaivaiga lautele, taofiofia o le muscle, o nisi taimi e mafai ona e matauina le gatete o vae, teenaina o meaai. E paʻu le paʻu, o tamaiti e vave lava ona vave maua le mamafa.

O le mea moni, o le tele o faʻaaliga e fetaui lelei ma faʻamaoniga o mea oona, salmonellosis poʻo le cholera. O le mea lea e te manaʻomia ai le vave valaʻauina o se falemaʻi ma e le tuʻuina atu i lau tama ni fualaau oona. A leai, atonu e ono faigata ia te oe ona iloa ma faapipii le lisi ole falemai.