Paʻa i le plexus solar

O se tasi o nofoaga lauiloa ma nofoia o le tino o le sola (celiac) plexus, lea o loʻo i lalo o le fatafata, i le pito i luga o le lua. O se plexus o neura, e fesuiaʻi i itu eseese e pei o le la. O lenei mea e faatatau i le tiga o le tele o gaioiga i totonu, o lona uiga o le tiga i le plexus vaega o se faasea faifai pea, o mafuaʻaga e mafai ona matua eseese lava.

Faʻaiʻuga o tiga i le plexus solar

O mea e mafua ai le tiga i le solar plexus e mafai ona vaevaeina i ni vaega.

Mafuaaga e aʻafia ai le faʻailoga o le nerve plexus lava

Mo ia mea e mafai ona tauaveina:

  1. Faʻaauau le malosi faaletino - i lenei tulaga, e mafai ona tupu le tiga ma le malosi faʻaletino faaletino (faʻaʻataʻitaʻiga, vave vave). E tu i le natura, e faʻamalo ai se tagata ma e masani ona fesoasoani. Afai o le ogaoga o le mafatiaga e mafua ai le tiga e masani ona fai soo, o lenei mea e mafai ona oo atu ai i faafitauli matuia.
  2. Manua i le plexus o le la - o le tiga e tupu ona o se taunuuga o aafiaga i fafo atu (faʻafuaseʻi osofaʻi, o le manava e fusi ai se fusi, ma isi). I lenei tulaga, o le tiga e malosi, susunuina, mafua ai ona punou le tagata, aumai tulivae i le manava.
  3. Neuritis o le mumū o neura e faatatau i le plexus solar. E mafai ona tulaʻi maʻi ona o le maualalo o le gaioiga, faʻamalositino malosi tele, inumaga o le intestinal , ma isi. E i ai le tiga i foliga o osofaʻiga i le plexus solar, e masani ona toe tuʻuina mai, pusa o le pusa.
  4. Neuragia o le faʻaleagaina o neura lautele o le plexus solar, e fesoʻotaʻi ma faʻamaʻi pipisi o le gastrointestinal tract, osofaʻiga o le fiafia, faʻaleagaga, ma isi. O le tiga i le solar plexus e paroxysmal foi, faʻalautele pe a paʻu.
  5. Solarite - mumū o le pona o le solar, faʻapupulaina ona o le umi o le neuritis poʻo le neuralgia, ua le toe popole. O faʻamaʻi e mafai ona maua ai se gasegase poʻo se taimi masani, faatasi ai ma le vevela malosi (le masani ona faʻalavelave) tigaina, tuʻuina atu i le pusa, faʻapea foʻi ma le le lelei o le nofoa, afu, le fatu, ma isi.

Mafuaaga e aʻafia ai faʻamaʻi i totonu

Faatasi ai ma i latou:

  1. O faʻamaʻi o le manava (afaina, gastritis, maʻi o le tino, pepeti, ma isi) - o tiga i le plexus e mafai ona tupu pe a uma ona 'ai, e masani ona maua ai le mafatiaga, uiga leaga, ma le maʻi suka - maoʻi, tui. I lenei tulaga, o tagata gasegase foi latou te faitio i le vaivai i totonu o le manava, fulafula, paʻu, afu, tulaga moe ma isi faailoga.
  2. O faamaʻi o le duodenum ( duodenitis , ulcer, tumors) - o le tiga e ono tulai mai i luga o le manava o le tino, leu, vomiting, stools, etc. e masani foi.
  3. O faamai o le pancreas (pancreatitis, o le tino) - o le tiga e tulai mai e aunoa ma se faamoemoe, e afaina, faatasi ai ma le gasea, vomiting, faigata le manava, fiva.
  4. Faʻasalaga o le tootoo laʻititi, vaega o le manava - iniseti, faʻamaʻi, gasegase o le ate, fatu o le fatu, gaʻo susu, ma isi. O tiga i le solar pondus ua faʻapipiʻiina foi ma nei maʻi ma le dyspepsia.
  5. O faamai o le manava (pleurisy, inflammatory inflammation) - i tulaga faapena, o le tiga foi e mafai ona maua i le plexus solar, e sili atu ona faalauiloa pe a inuina. O isi faʻaʻailoga o: tau, maʻi le manava, fiva.
  6. Maʻi fatu (fatu faʻamaʻi o le fatu, gasegase o le fatu, faʻaleagaina o le myocardial, ma isi) - o lagona tiga e sili atu ona iloa i totonu o le fatafata, ae mafai ona tuʻuina atu i le sola plexus, lima, tua. O le natura o le tiga e mafai ona ese, ma e iai foi le faigata i le manava, salu, uila, ma isi.