O le Royal Botanic Garden


E pei o soo se itu i saute, i le laumua o Sepania, e tele paka ma togalaau ua malepe, latou te manogi uma i fugalaau ma ua tanumia i le lauusiusi mo le fiafia o tagata tafafao maimoa. Ma o se tasi o nei nofoaga o le Royal Botanic Garden of Madrid (Real Jardín Botánico de Madrid).

O le Faatoaga Faatoaga sa faatoilaloina i le ogatotonu o le XVII seneturi e ala i le faaiuga a le Tupu Ferdinand II i le vaitafe o Manzanares. E sili atu ma le lua afe laau totō sa totoina, sosoo ai ma le tagata fai meaʻai o Jose Ker. O le isi pulega, Charles III, na siitia le togalaau i le ogatotonu o le aai, lea o loo i ai nei i le aso - e sosoo ma le Falemataaga o Prado . Ma o le 1781 na tatalaina ai le togalaau i se nofoaga fou, ma o se tasi o tusiata o le laufanua o le lauiloa Francesco Sabatini. Mai lea tausaga i lea tausaga i le togalaau o Madrid mai le malo atoa o Sipaniolo, na maua mai ai ni laau e le masani ai ma le tele, o le tele na salalau solo i Europa atoa na amata saʻo i Sepania. I le taimi mulimuli ane i le Royal Garden na fausia ai le fale muamua, ae o le afā i le 1886 na faaleagaina ai le tele o faatoʻaga ma fale. O le toe faʻafouina na faia naʻo le maeʻa lava o le 90 tausaga, faʻafetai i le Royal Botanic Gardens na maua ai lona uluai foliga vaaia ma lona faʻatulagaga.

O le togalaau ua salalau atu i luga o le tele o hectares, o lona eria o le a faateleina lona taimi. I le taimi nei, e lima greenhouses, i lona teritori e tusa ma le 1.5 mano o laau eseese, ma i mea uma - e tusa ma le 90,000 laau. I le gasologa o tausaga o le togalaau, ua aoina e tagata faigaluega se fausaga mataʻina, lea e sili atu ma le tasi miliona faʻataʻitaʻiga na teuina ai. I se tasi o vevela, o le tulaga faʻaonaponei faʻaonaponei e lagolagoina ai afā o fesuiaiga o vailaau faʻasolosolo, vailaʻau ma vaʻa.

O le Royal Botanic Garden o Madrid e fai mai:

E faʻapefea ona e alu i le Faʻamasinoga a le Aliʻi?

E mafai ona e oʻo i le Royal Botanic Gardens e:

O le Vaomatua Botanical o Madrid i le vaitau e tatala i aso uma mai le 10:00 i le 20:00, sei vagana ai aso malolo o le Kerisimasi ma le Tausaga Fou. O se pepa pasi matutua e tau ile € 2.

Matou te fautuaina oe e faʻatau se mekasini faʻailoga. O le isi tausaga, o le togalaau o le a faamanatu ai le 65 tausaga o le faʻasaʻolotoina o lana lomiga lomiga Anales del Jardín Botánico de Madrid.