- Lauga: Plaza de la Cibeles, Madrid (i le va o le Prado ma le los Recoletos boulevards).
Plaza Cibeles (Madrid) o se tasi o sikoa sili ona matagofie o le laumua faaSipaniolo i le va o le alatele o Prado ma Recoletes ma alatele o Alcala. E faaigoaina o le atua fafine o le fuaitama o Cybele. O le fausiaina o le sikuea na faamaeaina i le senituri lona 18 - muamua na i ai se toafa i lona nofoaga, ma mo le tele o seneturi muamua atu o le vaomatua. O le eria e fausia i fale matagofie ma mamalu, e tatau ona tofu le tala ma se tala. E talitonuina o nei fale e fa o loʻo faʻatusalia ai poutu e fa lea e faʻalagolago i ai le tulaga faʻaonaponei: o le taua, pisinisi, malosi ma aganuu.
O aso nei, Cibeles ( Madrid ) - o se nofoaga e fono ai tagata o Madrid "moni"; muamua na tauva ma tagata o le au "Atletico Madrid", ae na latou siitia a latou fonotaga i le punavai o Neptune. Talu mai le 1986, ua avea ma tu masani e teuteu ai le tupua o Kibela ma se kalaka kalapu i soo se taimi e manumalo ai le "Real Madrid" i le ipu, ma le au taaalo i le maea ai o taua taua e taeele i le punavai.
Cibeles Fountain
O le teuteuga sili o le sikuea o se punavai, o loo faaalia ai le atua fafine o Cybele i luga o se kariota, lea o loo fusia ai leona. O le punavai na fausia i le va o le 1777 ma le 1782, ma i le taimi muamua sa le gata o se fuafuaga teuteu, ae o se mea aoga foi - o tagata o le lotoifale na faaaoga e aumai vai mai ai, ma sa i ai foi se tagata inu mo solofanua. O nisi tagata vane na galulue i le punavai - o le ata o le atua fafine lava ia na faia e Francesco Gutierrez (o le na faia foi le kariota), o le tusitala o leona o Roberto Michel, ma o auiliiliga o le punavai na faia e Miguel Jimenez. O le atua fafine ma leona e faia i le maamora lanumoana, o mea uma lava e faigofie ona faia.
O le faʻatagata o loʻo faʻatusalia ai le naunau o le atunuu mo le manuia. I le nofoaga o loʻo i ai nei le punavai, na faimalaga i le faaiuga o le XIX senituri, ma ao leʻi feagai ma le punavai o Neptune.
Le faletupe
Palacio de Comunicacions, poʻo le Falemeli o se fale tele, e mafai ona iloa o se faailoga o Madrid, pei o le punavai o Cibeles. I totonu o tagata ua taʻua lea o le "keke keke" mo le tele o tower, koluma, pine, o fale ma foliga matagofie. O ia foi se isi igoa lauiloa - "Tina o le Atua o Fesootaiga"; e mafua mai i le mea moni e faapea o le fale ma o le mea moni, o lona taua tele o le Katoliko Katoliko.
O le fausaga na faia mai le 1904 i le 1917 i lalo o le taitaiga a tusiata o Antonio Palacios, Julian Otamendi ma le enisinia o Angela Chueca. O le faiga na faia ai le fale ua taua o le "neochureregesko".
Talu mai 2011 ua taua ai le "Cibeles Palace"; o ia o le "faailoga o le mana", aua i le 2011 na siitia atu ai o ia i le ofisa o le pulenuu. O lona teuteuga i totonu e ese foi le matagofie, e fai ma sui o se paluga o le neochuregrezko ma le hi-tech. E faaopoopo atu i ofisa, o loʻo i ai potu faʻaaliga e faʻapitoa i le olaga faʻaonapo nei o Madrid ma taulaga i le lautele, ma se nofoaga e faʻafiafia ai ma le Wi-Fi e leai se totogi. O potu faʻaaliga e mafai ona asia e aunoa ma se totogi, aso uma sei vagana ai Aso Gafua, mai le 10-00 i le 20-00. O se vaaiga matagofie o le sikuea ma o le aai e amata mai le fale na vaaia ai le maota; E mafai foi ona maua i aso uma sei vagana ai Aso Gafua, mai le 10-30 i le 13-00 ma mai le 16-30 i le 19-30, e totogi ai le 2 euros. I Aso Sa, ei ai foi se malae taalo i totonu, na faʻaaoga muamua e avea ma paka mo taavale meli. I isi aso, e tele mea e tutupu.
Linares Palace
O le maota o Linares e fausiaina i luga o se "nofoaga le mautonu" - i luma o ia sa i ai se falepuipui, ma e oʻo lava i se taimi muamua. Na faatuina, pe na toe fausia i le 1873 e le tusiata o Carlos Koludi. O aso nei ua taʻua ai foi o le "fale o Amerika" - e aofia ai mea eseese na tutupu i atunuu Latina Latina, faapea foi ma se falemataaga ma se fale gaosi oloa. O le fale o loʻo fausia i le faiga o le "Baroque", o lona uluai fale o le tagata fai pisinisi o Jose de Murga. Na toe faʻaleleia le fale i le 1992.
Buenavista Palace
O le maota na fausia i le 1769 ma na amata mai i le aiga Alba. O le taimi nei o le Poloaiga Sili a le au faʻaauupega a le atunuu.
Faletupe o Sepania
O le fausia o le faletupe, lea e tu i luma o le Falemeli, na faatuina i le 1884 e le tusiata o Severiano Sainz de Lastra ma Eduardo Adaro, ma na amataina i le 1891. Ina ua mavae lena, i le seneturi lona XX, na faalauteleina le fale i le tele o taimi. E i ai se pulu tioata ma se patio; O le teuteuga autu o le tioata tioata tioata. E tusa ai ma le tala, mai le faletupe i le punavai ua faataatia se laina, o le fale teuoloa o le fanua faasao a le atunuu. E tusa ai ma se isi tala, o le vai e sau i totonu o le alavai mai le vaipuna, lea, pe a tulaʻi i tulaga lamatia, e tatau ona lolovaia le faleteuoloa o lenei lava fanua faasao (ia manatua: i le taimi o le fausiaina o le fale ua le i ai le polokalama faʻailo).
Faʻafefea ona oʻo i ai ma o afea e asiasi ai?
O le eria o Cibeles o loʻo i le va o le lua alalaupapa - Prado ma de los Recoletos. O le ulufale atu i le sikuea e leai se totogi ma e mafai ona e asiasi i ai i soo se taimi, ae mai ia May e oo i le ogatotonu o Oketopa o le nofoaga e sili ona manaia, ma sili atu le asiasi i le afiafi pe a galue le punavai.
E mafai ona maua le sikuea i vae mai le Plaza Mayor poʻo le Puerta del Sol , poʻo le metro (laina 2, alu i le Faletupe o Sepania).
| | | |
| | | |
| | | |