- Eria: 460,000 sqkmkm.
- Temperature: 13.4 ... 17.5 ° C
- Tausaga taʻitasi: 80-300 mm
I Atenitina, i le itu i sasae o Andes, i le va o le 23 ma le 38 tikeri i le itu i saute, o loʻo i ai se taulaga tele ma vevela Monte (Monte).
Mea e fiafia i ai e uiga i mea faatosina
Ia faamasani i faamatalaga lautele e uiga i le toafa:
- O le vaega o Monte o le 460,000 sikuea mita. km ma i lona itu i saute, e aunoa ma ni tuaoi, e alu i le toafa o Patagonia. I le tulaga faʻapitoa, o loʻo vavaeeseina i latou e pitonuʻu o le 'medanos', ma o latou maualuga e eseese mai le 50 cm i le 20 m.
- O Monte o loʻo faʻatusalia e laufanua laugatasi papaʻe ma e tu i le maualuga mai le 0 i le 2800 mita le maualuga o le sami. Ona o le mea moni e lata ane lava o mauga tuai, o loʻo i ai faaputuga papa. O le eleele iinei o le papa, i totonu o le vanu e matua tele pe oneone, ma o loʻo tumu le pito i luga i ituaiga uma o vaʻa.
- E tusa ma le 60% o le nofoaga tuʻufua o loʻo nofoia e le televave ma laufanua valevalenoa. Mai le va o le Andes, e leai se timu, o lenei aafiaga ua manatu o le mafuaaga autu o le mago. E le gata i lea, e le faalagolago le Monte i luga o tafe o lalo o vaitafe, e ui o loo latou avanoa iinei i ni aofaiga tele. O punavai autu ia o vai mo aai lata ane: Tucumana , San Juan , Mendoza . E moni, e matua loloto lava, ma o nisi o ia o le suamalie.
Le tau i le toafa
O le tau i Monte e faalagolago i luga o le ea o le ea o feʻaveaʻi mai le Vasa Atelani ma ui atu i le Andes. O le tau iinei e vevela ma malulu, faatasi ai ma le malulu ma le vevela faaletausaga o le + 15 ° C (i le toafa o loʻo i ai le mamafa o lāmala i taimi eseese o le tausaga mai le 13.4 ° C i le 17.5 ° C).
O le tufatufaina atu o timuga e le tutusa ma faalagolago ile vaega o le toafa: ile itu sisifo, o timuga e sili atu ona masani (300 mm), ma i le itu i sasae, i le faasologa, itiiti ifo (80 mm).
Fualaau aina i Monte
O le igoa o le toafa na sau mai le laufanua o loʻo i ai nei o loʻo faʻatusalia e laau xerophytic-succulent (montea lepidoptera, cassia, picrys). E foliga mai o se laasaga le lelei. E 163 ituaiga laau toto:
- Creosote vao (Larrea cuneifolia, Larrea divaricata);
- Cardon (Trichocereus terschekii) - le cactus tele;
- ogaoga laau - e tupu i vanu malulu;
- halophytes (mai le genus Salikornia, Atriplex, Suaeda) - o loʻo i totonu o lagona o le saline;
- O laau e ola ai i le eleele vevela, mo se faataitaiga, fulufulu fugalaau, fuga, lanumoana, moli;
- aluga-pei o laau toto: azorella ma mulinum.
Lalolagi Manu a le Itumalo
O le fauna o Monte o loʻo faʻatusalia mai e na ituaiga o mamanu:
- tagata leaga (puma ma jaguars);
- manu fevaevaeai (lama guanaco);
- meaola (meaola ma geckos, ma iguanas e sili atu ma le 15 ituaiga);
- roi (kavii, tuko-tuko, mumps, muse).
Ae maise lava ituaiga eseese o hamsters: alpine, field ma le afiafi. E iai foi iinei e mafai ona e mauaina se tamai platoschennogo (Chlamyphorus truncates) ma se patagonia tele-paleni o le Patagonia (Chaetophractus), lea o loo tulituliloa ai e tagata Ausetalia ona o ana meaʻai suamalie. O manulele i le toafa o Monte o loʻo ola i lulu, o fafaga ia o loʻo lava.
E faʻapefea ona ou oʻo i ai?
O le toafa e mafai ona maua mai taulaga lata ane e ala i le taavale (mulimuli i faailoilo po o faʻaupuga a le au faimalaga i luga o le auala), faʻapea foʻi ma se malaga faʻatautaia, e tele naua i nofoaga lata ane.
O le Monte Desert e matagofie tele ma eseese, e le gata ina e faamemelo i le matagofie o vaaiga ma matau le meaola, ae ia maua foi se taimi lelei i le natura.