O fea oi ai Tibet?

E masani lava tatou te iloa uma se mea e uiga i Tibet: e toatele ua latou faalogo e uiga i le matagofie o nei mauga , e uiga i le filosofia o le lotu Buddhist Tibet po o le feteenai a tagata Tibet ma taitai o Saina. Matou te fautua atu ia e faʻalauteleina lou malamalama e uiga i le laufanua o Asia Tutotonu lautele ma e uiga i le nofoaga o Tibet i totonu. O lea, o fea oi ai le Tibet mea lilo?

O fea oi ai le maualuga maualuga o Tibet?

O loʻo tu mamao i Asia Tutotonu, i matu o le maualuga o mauga - o Himalaya, lea o loʻo i ai i Saina nei le Tibet Highlands. E tusa ma le 1.2 miliona sikuea sikuea. km, leiloloa maualuga i mauga. I le auala, o le Tibetan Plateau o le maualuga i le lalolagi! I le maualuga o le 5 kilomita i luga aʻe o le sami, e pei ona e iloa, o le Tibetan plateau, lea e masani ona taua o le "taualuga o le lalolagi". Ma o le vaega o lenei fogaeleele e mafai ona faatusatusa i le tele o Europa i Sisifo!

O iinei, i le Plateau Tibet, o punavai o le tele o vaitafe e tafe atu i teritori o isi atunuu o le Indus, le Brahmaputra, le Yangtze ma isi. O iinei, i Tibet, o le lauiloa lauiloa o Kailas, lea, e tusa ai ma le tala, o perofeta sili o le lalolagi - o Iesu, Buddha, Vishnu ma isi - o loo momoe loloto.

O fea oi ai le atunuu o Tibet?

Ae i le taimi lava e tasi, o Tibet e le naʻo se vaega i luga o le faafanua o Asia. O Tibet o se atunuu anamua, ma o lenei o se aganuu ma lotu faʻalapotopotoga ma lona lava talafaasolopito, gagana ma le faitau aofaʻi. I le taimi lava e tasi, o le ae le mauaina se ituaiga o atunuu i luga o le paketi faʻapolokiki o le lalolagi - talu mai le 1950, o loʻo nofoia Tibet o se vaega o le Republic of People's Republic o Saina e avea ma ona atumotu tutoatasi ma nisi o itulagi tutoatasi. O le malo o Tibet i le tagata o le Dalai Lama XIV, o le taitai faaleagaga o le Buddhists, ua ave faatagataotaua, aemaise lava i le aai Initia o Dharamsala, i le setete o Himachal Pradesh.

I aso anamua, o Tibet e le na o se atunuu, ae o se tulaga faaleaganuu na atiaʻe. O lona amataga na toe foʻi mai i le 2000-3000 TL, ao nonofo ai tagata Tibet anamua. Ma e tusa ai ma tu masani a le Bon tradition, na mafua mai i le va o le temoni ma le manuki. O le isi atinaʻeina o le malo o Tibet e molimauina e lona taua a le militeri, faaleaganuu ma faʻalelotu mai le 9 i le 13 ma le 14 i le 16 seneturi. Ona tumau ai lea o Tibet i lalo o le pule a le malo o Saina, ma mulimuli ane, i le 1913, na iu lava ina folafola atu lona tutoatasi.

I le aso, e tusa ai ma le mataupu faʻavae pulega, ua vaevaeina Tibet e pei ona taua i lalo: o se Tibet Autonomous Region ma se vaega e 1,178,441 square kilomita. kilomita, i le itu i sisifo o le atunuu, ma itulagi ma itumalo tutotonu i itumalo o Gansu, Sichuan ma Yunnan. I le taimi lava e tasi, o lenei laufanua tutoatasi, poo le Tibet, e pei ona taua e Saina, o loʻo i totonu o le pito maualuga o le mauga o le paneta. O luga o mauga o Tibet o loʻo i ai ni monasteries lauiloa Buddhist, lea e taʻitasi i le tausaga ona faia ai ni faʻasalalauga faʻale-aganuʻu, ma o tagata pilikeri mai le lalolagi atoa latou te faimalaga. O loʻo i ai foi le laumua talafaasolopito o Tibet - le aai o Lhasa. Ae o le soifuaga autu o tagata Tibet e taulaʻi i le itu i saute sasaʻe o le atunuu, lea i totonu o aai ma itumalo o tagata Tibetan o loʻo galulue i lafumanu ma faʻatoaga.

Faʻafefea ona e alu i Tibet?

E le gata i tagata malaga lotu na o mai i Tibet. E taua le sau iinei ma na o le faamemelo i le matagofie o vaituloto matagofie ma vaituloto (Nam-Tso, Mapam-Yumtso, Tsonag ma isi). Ae ui i lea, ia manatua o, ona o le maofa maualuga o nei mauga, o le aʻe i luga e mafai ona faaleagaina ai lou soifua maloloina. Ma afai e le o oe o ni tagata Tibet, ona sili lea ona fuafua le malaga i le faasolosolo malie malie o le auala i le auala nei: Kunming - Dali - Liyang - Lhasa. E mafai foi ona e sau i le laumua o Tibet i le nofoaafi mai Beijing pe alu i luga o mauga i luga o sipuni.