O a mea e foliga mai i anufe i pusi?

Ole Helminthiasis o se maʻi sili ona mataʻutia ma le le fiafia. Afai e te maua oe se pusi falaoa, e tatau ona e iloa e uiga i ai, ma ia faia uma auala e aloese ai mai le mai. E tele ituaiga o parasite - e tusa ma le 200 tagata taʻitoʻatasi. Ae o loʻo i ai le tele o latou, lea e maua i lo matou nofoaga i le tele o taimi. E uiga i a anufe i pusi, ma mea e tatau ona e faia e faʻaumatia ai, e tatau ona e iloa uma mea alofa tamaʻi meaʻai.

E faʻapefea ona iloa ni anufe i totonu o se pusi?

I le faʻaopoopoga i le manava, o nei parasite e mafai ona aafia ai le ate, muso, ma le bronchi. O loʻo i ai se faʻapuʻupuʻu o le tino, o le lauulu e le manaia, o le meaola ua le maua le mamafa, ua musu e ave meaʻai. Atonu ei ai le malosi poʻo le manava. Afai ei ai se masalosaloga, ona tatau lea ona taua le toto poʻo fecesi o le fagafao i le fale suesue mo le auiliiliga. E maua mai anufe i pusi e ala i feces ma vomiti. E tatau ona e asiasia i latou pe ae lagona e mafai ona pipisi lau pusi.

Ituaiga anufe i pusi

  1. Ascaids ( kiolio vaʻai ). O nei mea leaga e maua i le tele o pusi. O le tulaga aupito sili ona lamatia e mo tamaiti laiti (mai le 25% i le 75%). Latou te nonofo i totonu o le togafiti laiti po o le talo, latalata i le pancreas. Toxocara cati e tusa ma le 3-10 cm le umi, ma Toxocara leonina e laʻititi. E afaina mai pepe mai o latou matua i le susu po o meaʻai. I totonu o le 20 aso, e mafai ona maua ai e fanau le gaʻo. E le manaʻomia e le 'auʻaunaga vavalalata ia faʻafeiloaʻiga faapena.
  2. Ipu anufe . I le faatusatusa atu i le faʻamaʻi, latou te masani ona aʻafia ai tagata matutua nai lo tamaʻitaʻi. O nei aloalii e le mafai ona faia e aunoa ma se talimalo mamao, ma o le pipisi i le pusi e tupu i le taimi o taumafataga. O le uʻamea o ni manunuʻu poʻo ni vao. Latou te nonofo i totonu o le togafiti laiti, lea e fesoasoani ai i ipu inu e pipii i puipui o le inumaga. Pe a foloina fuʻa, o le matautia o anufe i manu e faateleina. O nei iniseti i totonu o le manava atonu ei ai ni anufe faʻasusu.
  3. Nematodes (ankylostomatosis carnivores). E le gata i lea, o le a latou vavalalata i anufe, ae o loʻo i ai a latou feeseeseaiga. E laiti, filosolo, e tusa ma le 6-13 cm le umi. Latou te pipii i puipui o le manava, latou te amata ona fafaga i toto o latou tagata matitiva. E faigofie lava mo se pusi ona pisia pe afai e savali i luga o le palapala ua afaina i mea. E ala mai i le malamalama o meaʻai e ulu atu i le manava, ma a maeʻa ni nai vaiaso ile feeseeseaʻi a le pusi o le a mafai ona iloa a latou fua. O tamaʻi tamaʻi puluʻaleʻa e ono aʻafia i siama e ono oti ona o le umi o le manava manava poʻo le anemia. I meaola a tagata matua, o le gasegase o le faʻamaʻi e maua faalilolilo, ma e le o faʻauʻuina.

Vaila i pusi - faʻamaoniga ma togafitiga

O tapenapenaga e fesoasoani e aveese ai helminths e tele. O le lauiloa tele o Dirofen, Drontal , Polyverkan, Kaniverm, Pirantel. Ua faʻasaʻolotoina i latou uma, i pepa uma e lua, ma i le tele o ituaiga suspensions. O faʻafitauli mo tagata matutua ma pepe e matua ese lava. E tatau ona matua gauai atu i lenei mea. Ia, afai e le faʻavaivaia le pusi i le faamai, ona o le tele o nei fualaau oona e matua matautia tele. O se togafitiga faʻapitoa e manaʻomia ina ia faʻatinoina i lalo o le vaavaaiga a se tagata poto faapitoa. E masani lava o le tagofia o fualaau faasaina e mafua ai se tali i le tino i foliga o manava, vomiting , vaivaiga.

O le mea pito sili ona taua o le fuafua lelei lea ituaiga ituaiga o manumalo o le a e tau ai. A uma mea uma, mo i latou uma lava ei ai a latou lava vailaʻau. O lenei ua e malamalama o lenei faafitauli e matua taua tele, ma e matua tatau lava ona iloa i tagata uma pe faapefea ona tutupu ni anufe i pusi e amata ai se tauiviga le alofa ma i latou i le taimi.