Nairobi National Park


O le fanua faʻaagaga e tu i se mamao e na o le 7 kilomita mai le ogatotonu o le laumua Kenyan - le aai o Nairobi . Mai le paka e mafai foʻi ona e matamata i pusi o le taulaga. O le teritori o le fanua faʻaagaaga e laʻititi, o lona vaega e laʻititi atu i le 117 square mita. kilomita, ese ese mai le 1533 i le 1760 mita. Mai le itu i matu, sasaʻe ma sisifo o le paka ei ai le pa, i le itu i saute o le tuaoi o le vaitafe o le Mbagati, e tele ituaiga o manu e faimalaga. O le isi tulaga ese o le nofoaga o le paka o le mea moni o le tasi o le malae vaalele o le a ave saʻo oe i le nofoaga puipuia.

Mai le talafaasolopito o le paka

O le Nairobi National Park na tatalaina i tagata asiasi i le 1946 ma avea ma tagata muamua i totonu o nofoaga faasao a Kenya . Na foafoa o ia i le faafetai i taumafaiga a le lauiloa sili ona lauiloa o punaoa faanatura o Mervyn Cowie. Mo le tele o tausaga na le nofo ai Mervyn i le atunuu, ma ina ua toe foi atu i lona atunuu, na ia iloa ai le faanoanoa o le paʻu tele o le numera o manu ma manulele i le laugatasi o Atkhi. O lenei tulaga na avea o se amataga mo le galue malosi a Cowie i le foafoaga i nei vaega o le paka a le atunuu, o le puipuiga o tagata e le masani ai o le manu ma le lalolagi. I aso nei, e tusa ma le 80 ituaiga o meaola ma toetoe 400 ituaiga o manu felelei e mafai ona maua i le Nairobi reserves.

O le a le mea e manaia i le faʻaagaaga?

I le tautala ai e uiga i le laufanua o le eria i le National Park o Nairobi, e taua le matauina o laufanua valevalenoa ma laau lacacia rare e maua iinei, e ui lava o loo i ai foi vanu papaʻe ma goa. O le afaina o le Vaitafe o Mbagati e maua ai le suavai i sui leaga o le lalolagi o manu.

E ui i lona vavalalata i Nairobi , i le faʻaagaga e mafai ona e vaʻai i se numera tele ma ituaiga o manu ma manulele. O iinei o leona, leopardi, Pafalo Aferika, Masima giraffes, Thomson ghazals, Kanna antelopes, zebra, Burrows, etc. E le gata i lea, o se tasi o foliga o le faʻailoa ua tuʻuina i totonu o lenei paka o se numera tele o rhinoceroses - o latou fuainumera e oo atu i le 50 tagata taitoatasi.

I totonu o le vaomatua o le faʻaagaga e mafai ona e vaʻai i manuki ma le tele o manulele, e aofia ai vao o le lotoifale, o paʻu paʻepaʻe paʻepaʻe, taulaʻau, Aferika, ma vao. O Hippos ma Crocodiles e nonofo i Nairobi Park, lea e tafe atu i le teritori o le Vaitafe o Atka.

O le Flora o le Paka Faʻasao e leai se eseesega ma masani i le savannah. I luga o le maualuga i sisifo o togavao mamago o mauga maualuga, o loo avea ma Brahilena, Olive Aferika ma Croton, e tupu aʻe i luga o ni mauga ma e mafai ona vaaia ni pine pe a samasama. I le itu i saute o le paka, lea e tafe ai le Vaitafe o le Mbagati, o le ae iloa ai ua i ai ni vaomatua vaomatua, i luga o le vaitafe o le ae feiloai ai ma Euphorbia candelabrum ma le acacia. E taua foi le matauina o le tulaga ese mo nei itu laau laau Murdannia clarkeana, Drimia calcarata ma le Euphorbia brevitorta.

O se taua faapitoa o le maafaamanatu i le nofoaga o le susunuina o nifo elefane. I le 2011, i lalo o le poloaiga a Peresitene Daniel Moi, e 10 tone o nifo elefane na susunuina faalauaitele i lenei nofoaga. O le faafitauli o le poaching e taua pea mo Kenya , tulimanu tulimanu, ma e oo mai i le aso, o le tele. O le faia o ponaivi mumū o se valaau e gauai atu i le faasaina o le sailia o elefane ma le manaomia o le faamalosia o auala e puipuia ai nofoaga o manu feʻai.

Talu mai le 1963 i le National Park of Nairobi, o loʻo i ai se fale-fomaʻi-fale mo tamaʻi elephani laiti ma tamaiti matuaoti pe a maliu o latou matua i lima o le au faipisinisi. I totonu o le falemaʻi o loʻo fafagaina nei tamaiti, ma i le taimi o le matua ua faʻatagaina ai i latou i le savanna. E mafai ona e matamata i nai elefane o taaalo sao i le palapala, pati ma e fafaga ai foi.

O loʻo i ai foi se nofoaga faʻaaoaoga i le Nairobi Park, lea e valaʻaulia ai tagata asiasi e faʻalogologo i lauga ma faamasani i le vitio e uiga i le natura o meaola faʻapitoa, faʻatasi ai ma asiasiga.

I le tagata turisi i luga o se tusi

Ina ia asiasi atu i le paka e tatau ona e lele i luga o le vaalele i Nairobi, ma mai iina e ala i le taxi poʻo taavale feʻaveaʻi e mafai ona e oʻo atu i le faʻaagaga. I le pito i fafo o le paka o le ae maua auala o Langata Road ma Magadiy Road, lea o felauaiga i le lautele . I luga o auala o loʻo i luga o loʻo i ai le 4 faitotoʻa i le Nairobi National Park, e toʻatolu oi latou i Magadiy Road ma le tasi i le Langata Road.

O le teritori o le Nairobi National Park i Kenya e tele lava ina malulu, mafanafana ma susulu. I le piriota mai ia Iulai ia Mati o loʻo i ai se mea e le maua ai se mea. O le taimi aupito sili lea ona lelei mo le savalivali faataamilo i le faʻaagaga. Mai ia Aperila ia Iuni, o le timuga e masani ona tumau i nei vaega. O le tulaga e ono tulaʻi mai e maoae foʻi ia Oketopa-Tesema.