Lupini - totō ma tausi

Lupine e aʻafia i le aiga o legumes, o tausaga taʻitasi ma faʻalauiloa. Fuga o lupines amata i le amataga o le taumafanafana. Laʻau maualuga, susulu, e aofia ai le tele o fugalaau, e talitutusa lava ma fugalaau fugalaau. Latou te o mai i ni lanu eseese: lanu piniki, lanumoana lanumumu, paʻepaʻe, lanu moana, lanu violē ma e tutusa lava lanu. Lupine e oʻo atu i le 50 - 90 cm. O le faʻavaveina lenei o laau, lea e faʻaalia ai le paolo ma le kesi e faʻaleagaina ai le ea. O lona faaletonu ua manatu o le palasi, e pei ona manaʻomia ona faafouina i le 4-5 tausaga. O fua o lupine o pi, lea e faʻaaogaina mo le toe gaosia.

Lupine faʻalelei: totoina ma tausi

Le totoina o se lupine e talafeagai mo soʻo se palapala, e oo lava i le oneone, ae afai e faʻamaʻaina ma lelei, o le a tupu tele. Afai e totōina ile eleele eleʻele, ona tatau ai lea ona fai le lime e faʻaaoga ai.

O le fuga o le lupine e sili atu ona umi ma e tele, e tatau ona totō i se la, ae i totonu o le penumbra o le fugalaau o le a fuga mai.

O le taumafanafana e manaomia ai se mea e le masani ai, ae tele le faʻamafa, aemaise i se taumafanafana matutu.

I le tausaga muamua talu ona totoina, o se lupine mo se taimi umi e manaʻomia se tausiga faʻapitoa: faʻasolosolo le veleina, aveeseina o vao ma le faʻaaogaina o le faʻamalaʻau-paluga faʻamalolo i le taimi o le taumafanafana. Lupine e le tuuina mai se tulaga le talafeagai i lenei tausaga, e fai ai ni laupepa mamana.

I le tautotogo o le tausaga lona lua, e faaopoopo atu i ai le 1 mr of 10-20 grams o le superphosphate ma le 5 g o le potassium chloride. Ua uma ona ola laau totō e tatau ona faʻaleleia le umi o le ola o le vao, aua o le a oʻo le aʻa ma e amata ona oti le ogatotonu o le togavao.

I le fa tausaga, ina ia mafai ai ona faʻasao le teuteuina o fugalaau, e tatau ona sui mea tuai ma tamaiti laiti.

Mo le laʻau o lupines, e manaʻomia le fale mo le taumalulu.

Lupine tausaga: tausiga ma totoina

Lupine e tasi le tausaga e toleniina tuputupu aʻe i luga o le malamalama, eleele lafulemu. O le faʻatauina e manaʻomia ai le faʻalelei. I le mamafa o le laei e le manaʻomia, ae e mafai ona fafagaina i fualaʻau faʻamalavai. Manaoga faʻapitoa, pe faapefea ona tausia le lupine iina: faʻamalosia faʻasusu, veleina, taofiofi e pei ona tatau ai ma vavae ese le faʻalavelave vaivai e faʻaauau pea le fugalaau.

Lupine: Fausia

E tele auala e faʻatele ai le lupins: e ala i fatu, e ala i le vaevaeina o le rhizome ma le tipi.

O le galueaina o fatu mai le lanu ma le lupins faaletausaga e lelei, ae e tatau ona e iloa o lenei auala o le toe gaosia e le puipuia ai le lanu o fugalaau.

E faʻapefea ona tupu lupins mai fatu:

Lupine umi

Lupine e tasi le tausaga

Ina ia iloa po o afea e lulu ai fatu e tatau ona e iloa:

Mo le toe gaosia e rhizomes vaevaeina le tolu po o le fa tausaga le matua o lupine, tk. ua vave ona fausia i luga o le tafaoga.

O seleni mo le toe gaosia e seleseleina i le tautotogo mai le root rosette, ma i le taumafanafana - mai le itu o le lala laau ma se aʻa. Ua totōina i oneone oneone i totonu o se nofoaga malulu. I le 20-30 aso, pe a maua aʻa, e latou te faia se lupine transplant i se nofoaga tumau. O nei laau toto e mafai ona fuga i le tausaga lava e tasi.

Lupine: faʻamaʻi ma meaola faalafua

O le faʻamaʻi autu mo le lupine, o le anthracnose, aua o togafitiga e tatau ona faʻaaogaina ai ituaiga fomaʻi: mikal, ridomil ma arceride.

O faʻamaʻi faʻapitoa o le lupines taʻitasi ma le faʻalauiloaina o le lupines o aphids ma nodule sovils. Afai e maua se siama, o sauniuniga faapitoa e tatau ona faʻaaogaina e fasi ai nei mea faʻavevela poʻo vai kalaka.

O Lupine e manaia mo le au fai togalaau e le gata mo le tausiga le lelei ma le matagofie o fua o laau, ae faapea foi mo le faatamaoaigaina o le palapala ma le eletise ma le faamamaina mai le soona faamalolo o faamaʻi ma meaola faalafua.