O loʻo i lalo o laʻau o loʻo tuʻufaʻatasia i le endocrine. O loʻo faʻatusatusa i latou - lata ane i fatuga taʻitasi ma faia le tele o galuega taua. O le mafuaʻaga lea e lelei ai mo tamaitai ona iloa faʻamaoniga o faʻamaʻi pipisi e mafai ai ona latou iloaina, pe a manaʻomia. A leai, e mafai e le tagata maʻi ona amata ni faafitauli ogaoga o le soifua maloloina, e feagai ma se mea e le galue.
O faʻamaʻi o le gland slander in women
O le galuega autu o totoga o le gaosiga o le adrenaline, norepinephrine ma isi hormones. O vailaʻau e aofia ai i le faagasologa o le metabolism, faʻaosofia ai le faʻaalia o le toe faʻafoʻi i fualaau oona.
Ua manatu le au atamamai i soliga i totonu o le gland e avea ma faafitauli matuia. Ona oi latou, o le tino ua amata ona galue le saʻo. E pei ona faaalia i le faatinoga, o le tele lava o fafine o loʻo i ai faʻamaoniga o ituaiga faʻamaʻi pipisi o meaola:
- O le gasegaseronism o se faʻalavelave faʻaleagaina lea e tupu mai i le talaaga o le tele o le gaosiga o le aldosterone e le pipisi o le tino. O mafuaʻaga o le faʻamaʻi e eseese: o le nephritis i foliga masani, faaletonu o le fatu, faʻaleaga mea o le ate, cirrhosis.
- I fafine, o faʻamaʻi o faʻamaʻi faʻapitoa, e pei o le faaletonu o le tino , e tupu ona o le necrosis o le tina failele, o le maʻi autoimmune o le pituitary gland, oncology, ma infections long-term.
- Adrenogenital syndrome o se manatu e faʻapipiʻiina ai faʻafitauli eseese faʻapitoa. Latou te mafua ai ona tutupu a latou fesuiaiga i le gataifale.
- O nisi taimi o faʻamaoniga o faʻafitauli faʻapitoa i fafine e mafua mai i fomaʻi . E faigata le taʻu tonu pe o le a le neoplasms mai, fomaʻi. E foliga mai o le mea sese o se mea e tupu mai i le tino.
- O le faʻamaʻi o Addison o se maʻi faʻapitoa. O le iʻuga o lenei maʻi, e le toe faʻaogaina ai le gortisol. E mafai ona mafua mai i le gasegase, inisua, faʻavevesi e ala i le fesoʻotaʻi ma vailaʻau, faagasologa o autoimmune.
- Faatasi ai ma le Isenko-Cushing syndrome, o hormones o le tino e sili atu le tele o aafiaga i le tino.
O faailoga autu o faʻamaʻi faʻamaʻi i fafine
Iloa le faʻamalosia i le:
- vaivaiga maso;
- faailoga o tachycardia;
- aiga masani;
- faʻasalaga;
- vave vave vaivai;
- polyuria;
- lotovaivai;
- edema.
Faʻatasi ai ma faʻamaoniga o le solia o tulaga o loʻo i totonu o tamaitai, ona o le faaletonu o le tino, o mea nei e tatau ona iloga:
- nocturia;
- faʻaleagaina o le fia 'ai;
- o foliga vaaia o le faʻamaʻi i luga o le paʻu;
- dyspepsia;
- hypoglycemia ;
- manatu faʻapitoa;
- sosolo malie;
- malulu i lima ma vae;
- faaletonu mafaufau;
- seʻaseʻa ona tupu;
- paʻu mamafa mamafa mamafa;
- faʻanoanoa.
O loʻo faʻaalia e le afaina o ia lava:
- siama;
- faʻamalosi;
- tagata faʻatele faʻatele;
- afaina o le faasolosolo malie o le faasolosolo malie;
- faaitiitia o le susu;
- solia o le paleni o le vai.
Afai o le faaletonu o le gland i tamaitai e mafua mai i le tino, o uiga nei e aliali mai:
- osofaiga o le faateleina o le mamafa;
- uila ;
- mago o le mucosa i le gutu;
- cyanosis o le paʻu;
- se tulaga popole;
- taʻavale;
- vili;
- ulu tiga;
- o foliga vaaia o sulu i totonu o sooga;
- faʻaleagaina;
- puupuu le manava;
- tiga i le manava.
O le faʻamaʻi o Addison e faʻaalia e:
- gatete;
- o se fiainu i taimi uma;
- maʻi i le totonugalemu o le tino;
- mafaufauga faaletonu;
- po o le po.
A iai ni faʻamaoniga o faʻamaʻi pipisi, e tatau ona maua e fafine le maʻi. E tatau ona e suʻe suʻega toto (lautele ma mo suʻesuʻega i le maualuga o le hormone), suʻesuʻeina o le urine, pasia se MRI, faia le ultrasound ma le faʻatulagaina o le faʻatinoga.