E pei ona e iloa, soʻo se foma e fai ma sui o se tulaga lamatia ma ona faʻafitauli. Ole aʻafia o le H1N1 siama ole leai. Ae e le pei o na ituaiga o faʻamaʻi e sili ona suʻesuʻeina, o loʻo i ai se aafiaga malosi i le tino. O le mea lea, o faʻafitauli pe a uma le fomaʻi puaʻa e sili atu ona faigata, sili atu le ogaoga ma o taunuuga e ono ogaoga. O le mea e lelei ai, e mafai ona e 'alofia na faʻafitauli.
O a faʻafitauli e mafai ona i ai pe a mavae le fomaʻi puaʻa ma faʻapefea ona iloa?
E oʻo mai i le taimi nei, o le aʻafiaga o le H1N1 o le siama o le siama o se tasi o mea sili ona matautia. E sili atu le leaga i le tino o le tagata nai lo le mea e taʻua o faʻamaʻi masani. Ona o le mea moni o tagata e faigofie tele i le siama, o le maʻi e vave ona salalau, ma e oʻo atu ai i le faʻaaliga o se faʻamaʻi.
O le malosi o le paʻu o le pisapisao. Ma afai e te le gauai i le taimi i le mea moni e faapea o le faʻamaʻi ua pasi atu i se tulaga e sili atu ona le amanaia, e oʻo lava i se mea leaga e tupu. Tuuina atu e vave lava le atiaeina o le maʻi, e mafai ona e feagai ma faʻafitauli i le aso lona tolu po o le fa o le malaise. O le mea lea, i uluai faailoga o le faʻamaʻi, ua fautuaina e le au atamamai e faatatau i le fesoasoani faʻapitoa.
O se tasi o faʻafitauli sili ona lamatia e ono mafai ona maua e le puaa fomaʻi le paumonia. E mafai ona muamua pe lua. O faʻaaliga o le mea muamua e mafai ona faʻaalia pe a mavae ni nai aso talu ona amata le faʻamaʻi. O faʻamaoniga autu e aofia ai:
- dyspnea (e tele taimi e faʻaleleia le manava);
- malosi malosi mafanafana (o nisi taimi e faʻamoemoeina se vaega itiiti o le pipili);
- acrocyanosis poʻo le cyanosis ole vaega o le nasolabial.
A e faʻalogo i le mama, e ese le eseese o laʻau susu. O le mea lea, a o faagasolo le taofiofi o mama, ua paʻu le puʻu.
O le galuega e le faigofie - pe faapefea ona togafitia le faʻalavelaveina o le puaa fomaʻi - pneumonia lua. O lenei faʻamaʻi e atiina ae i tua o le auai i le siama autu o siama. O ona uiga e foliga mai mulimuli ane - e tusa ma le vaiaso talu ona amata le maʻi.
Ia iloa le lua elenonia e mafai ona i luga o mafuaaga nei:
- tale e sili atu ona ogaoga;
- tulei e tulei mai le mama;
- I luga o le x-ray , e mafai ona iloa le fogaeleele;
- le maualuga o le vevela.
E masani lava ona amata le pneumonia lua pe a maeʻa le toʻa. E lagona e le tagata maʻi se toomaga, o le uiga o le maʻi e faasolosolo malie lava, ae mulimuli ane toe foi mai ma avea ma faʻalauiloa sili atu.
E i ai isi faʻafitauli o fomaʻi puaʻa. Faatasi ai ma i latou:
- myositis;
- afaina o le membrane, le loto latalata ane (pericarditis);
- myocarditis ;
- uiga faʻamaʻi;
- fatu fatu;
- sinusitis;
- taliga o le taliga;
- otitis media;
- fulu;
- loto vaivai fatu;
- maʻisuka.
O le mea e laki ai, e seasea.
E faʻafefea ona fofoina faʻafitauli o le fomaʻi puaʻa pe aloese mai ai?
Togafitiga e filifilia taitoatasi. O le filifiliga o togafitiga e aʻafia ai le soifua maloloina lautele o le tagata maʻi, foliga o le maʻi, le faʻamaloloina o le faʻamaʻi, o le tino o le tino.
E tele taimi e talafeagai ai togafitiga faʻapitoa, e fautuaina ai antipyretic, antitussive, vasoconstrictive ma antihistamines. O vailaʻau faʻapitoa e faʻatautaia mo faʻamaʻi faʻamaʻi o puaa
Ma o le tauivi ma faafitauli e le talafeagai, ua lava le usitai i faufautua poo aufono a fomaʻi:
- Vaʻai le moega e malolo.
- Inu tele.
- Faʻaaogā faʻamalositino ma sauniuniga e aofia ai vailaʻau C.
- Faʻamaʻo le 'ai.
- Faʻaauau le faʻamaʻalo le potu o loʻo ei ai ma tausia le tulaga manaomia o le susu i totonu.