O le faʻamaʻi o Addison ("maʻi apamemea") o se faʻamaʻi faʻafuaseʻi o le endocrin system, muamua na faʻamatalaina i le ogatotonu o le XIX senituri e le fomaʻi fomaʻi T. Addison. Tagata o loʻo i le va o le 20 ma le 50 tausaga e sili atu ona faigofie i le faʻamaʻi. O le a le mea e tupu i totonu o le tino ma lenei maʻi, o a mafuaaga o lona tupuga ma metotia faʻaonapo nei o togafitiga, o le a tatou toe mafaufau atili.
Addison's disease - etiology ma pathogenesis
O le faʻamaʻi o Addison e mafua mai i faʻaleagaga faʻaleagaina i le siama faʻapitoa. I lenei tulaga, o loʻo i ai se faʻaitiitiga taua po o le maeʻa maeʻa o le faʻaopoopoga o hormones, aemaise lava glucocorticoids (cortisone ma hydrocortisone) e faʻatonutonuina ai le porotini, gaʻololo ma gaʻo gaʻo, ma le mineralocorticoids (deoxycorticosterone ma aldosterone) e nafa ma le faʻatonutonuina o le masima vai masima.
O le lima o mataupu o lenei faʻamaʻi e le o iloa le amataga. Mai mafuaaga masani o le faʻamaʻi o Addison, e mafai ona tatou iloa mea nei:
- autoimmune liona o le gaʻo faʻaleagaina;
- AIDS;
- syphilis;
- adrenoleukodystrophy;
- tuberculosis o le gutu;
- amyloidosis ;
- sarcoidosis;
- aveeseina o le eleele;
- otaota i totonu o le eleele;
- togafitiga uumi mo hormones;
- afaina.
O le faaititia o le gaosiga o le mineralocorticoids e tau atu ai i le mea moni e leiloa le tino o le sodium i se aofaiga tele, o le a faamalolo, ma o le maualuga o le tafe toto ma isi togafitiga faʻaleagaina e faʻaitiitia foi. O le leai o se faʻamatalaga o kulūkocorticoids e taʻitaʻia ai le solia o le gaosiga o le gaʻo, le pa'ū o le toto, ma le le atoatoa o le tino.
Faailoga o le faʻamaʻi o le Adison's Disease
I le avea ai o se tulafono, o le atinaʻe o le faʻasoʻi o le Addison o loʻo maʻi lemu, mai le tele o masina i le tele o tausaga, ma o ona faailoga e masani ona le iloa mo se taimi umi. O le maʻi e mafai ona tupu pe a manaʻomia e le tino se manaʻoga ogaoga mo le glucocorticoids, lea e mafai ona fesootaʻi ma soʻo se faʻalavelave pe faʻaleagaina.
O faʻafitauli o le faʻamaʻi e aofia ai:
- vave vaivai;
- vaivaiga maso;
- faaitiitia le mafaufau;
- leiloa mamafa;
- faalavelaveina o le gastrointestinal tract;
- toto maualalo maualalo;
- hyperpigmentation o le paʻu (lanu o le paʻu apamemea) - e tupu i se taimi umi ao lei oʻo mai isi faʻamaoniga;
- Tosina i meaai suamalie ma le fiafia;
- fiainu;
- faiga masani faaletonu;
- tetete o lima , ulu;
- mamafa tele;
- tachycardia ma isi.
Faʻafitauli a Addisonian
Afai o vave faʻafuaseʻi le faʻafuaseʻi o le maʻi, e tupu le le atoatoa o le tino. O lenei tulaga e taʻua o le "faʻasoesa o mea e fai ma mea e fai ma faʻasagaga" ma e lamatia ai le ola. E faʻaalia i ia lava faailoga e pei o le tiga faʻafuaseʻi i le pito i lalo, manava poʻo vae, vomiting ma le manava, leai se mafaufau, mea enaena i luga o le laulaufaiva, ma isi.
Addison's disease - diagnosis
Afai e masalomia le faamai o Addison, e faia suʻesuʻega suʻesuʻe i suʻesuʻega suʻesuʻega e iloa ai le faʻaitiitia o le maualuga o le sodium ma le maualuga o le sodium, o le faʻaitiitia o le kulūkose, o le maualalo o le corticosteroids i le toto, o se faʻaopoopoga o mea eososophils, ma isi.
Addison's disease - togafitiga
O togafitiga o le faʻamaʻi e faʻavae i luga o vailaʻau faʻasolosolo. I le avea ai o se tulafono, o le leai o le cortisol e suia i le hydrocortisone, ma le le lava o le corticosteroid mineral
Faʻatasi ai ma le faʻafitauli o Addison, o glucocorticoids mataga ma le tele o volumes o vaifofo saline ma le dextrose ua faʻamaonia, lea e mafai ai ona faʻaleleia le tulaga ma aveese le lamatiaga o le olaga.
Togafitiga e aofia ai se meaʻai e faʻasaina ai le fafagaina o aano o manu ma le faʻafefiloi o pateta tao, laumei, nati, faʻi (e faʻagata ai le taumafa o le potassium). O le masani o le faʻaaogaina o masima, o gaʻo ma vitamini, aemaise lava C ma le B, o loʻo faʻatuputeleina. O le togafitiga faʻatasi ma togafitiga talafeagai o le faʻasolo o Addison e lelei tele.