Vrydagmarkt sikuea


O le mauoa ma le eseesega o talafaasolopito o Ghent o le a le tuua ai le le fiafia e oo lava i tagata sili ona paie, ma o talatuu mataga o le aai e mafua ai le ataata ma le taufaamatau. E le gata i lea, na tupu ai le Medieval Ghent o se aai moni o maketi. O nisi o igoa o vaega nei: Vaʻaia o fualaau aina, Maketi o le suka, Maketi o poula, Maketi suauʻu, maketi Linen. E oo lava i le igoa o le sikuea tutotonu o Vrijdagmarkt ua faaliliuina o le "maketi o Aso Faraile". O le mea e ofo ai, i totonu o ia nofoaga, e le o faʻataunuʻuina fefaʻatauaiga: na latou faʻaalia le avea o se ituaiga o vaaiga faʻapolokiki ma lautele i totonu o le taulaga. O le mea lea, o le Vrydagmarkt Square ua tele mea na vaaia i lona taimi: faʻasalalauga lautele, faamasinoga a le malo, ma e oʻo lava i le nofoa faʻamasino.

Mea e fiafia i ai e uiga i le vrydagmarkt i Ghent

I le 500 mita mai le maota o Grafsky e mafai ona e maua le pito sili ona leva o le aai. O Vrydagmarkt lenei, o le maketi o le Aso Faraile, o le eria e nofo ai pe a ma le 1 heta. I le taimi lava e sili atu ai le soifuaga o Ghent , seia oʻo nei i le taimi nei ua tosina mai e Vrydagmarkt le fiafia tele mai tagata tafafao maimoa ma tagata asiasi mai o le aai. O Aso Faraile uma lava o loo i ai pea le maketi o le maketi, lea e sili atu ona maua ai foliga o se aulelei tagata atamamai. Ae ui i lea, ina ia mafai ona maua se taimi e faʻatau ai i lenei nofoaga iloga, e tatau ona e faanatinati ma fafagu, aua o le pisinisi autu o lenei mai le 7.30 i le 13.00. Ae ui i lea, i le Aso Toonai i le sikuea Vrydagmarkt e mafai foi ona e mauaina laina o tagata faatau o loʻo faʻatau atu ituaiga o meaʻai ma isi mea a le fale. Ma o le aso nei, o fefaatauaiga o loʻo i ai se agaga maualalo, ma o le galuega e amata mai le 11.00 ma faʻaauau seia oʻo i le 18.00. I Aso Sa, ua faatulaga se maketi manulele i le sikuea Vrydagmarkt.

O le a le mea e vaʻaia i le sikuea?

I le ogatotonu o le sikuea sikuea o se maa faamanatu ia Iakopo van Artevelde. O le taimi lava lea na ia taitaia ai le fouvale faasaga i le Count of Flanders, ma na ia filifilia foi le itu o Egelani i le feeseeseaiga, na taua o le Taualau Tausaga, lea na ia maua ai le igoa faaigoa o le "tagata popoto". I lalo o lana taitaiga i le 1340, na i luga o le Vrihdagmarkt Square, Edward II, o le Igilisi na aloaia e le Farani Farani faatasi ai ma le lagolago a guilds. O le mea lautele, e tele isi faʻamatalaga na aumaia ai e Jacob van Artevelde ni faʻamanuiaga tulaga ese i le au faila ma le 'aʻai atoa. O le mea lea, o le faʻavae o le maʻafaamanatu ma faʻapipiʻi le ofutino o tafaoga eseese, faapea foi ma ata o feagaiga e tolu na faaiuina faafetai ia Iakopo.

O le fale pito i luga o le Vrijdagmarkt Square e mafai ona taʻua o le fale o Toreke, o lona fausaga e amata mai i le afa lona lua o le 15 senituri. I fafo atu, o le ata o foliga o le Gothic, e faaopoopo i ai, o le fale ei ai le ala savali faataamilo ma se ala savali, ae le o se tau, o le tumutumu o le olo ua faapaleina e se faletua ma se faata. I le taimi nei, o iinei le Nofoaga Autu o Ghent.

Ae o le fale lauiloa i le Lotoa o le maketi o le Aso Faraile o le pia o Dulla Griet. O lenei tala faʻasolopito e iai lona lava talafaasolopito. O le taimi lava na faia ai e lona matai ni ipu tioata faʻapitoa, "e leʻoloaina", lea na tuʻuina atu i ai se laupapa laupapa faʻapitoa. E oo lava i lalo o le faatosinaga o paʻu, na faigata tele ona aluese mai ia i latou. Ma o tagata o le atunuʻu e fiafia tele i nei ipu tioata na latou taʻua ai na "lavea" i latou i le fale. O lē e ona e le fiafia i lenei tulaga o mataupu, o le mea lea, i le ulufale atu i le tautoga, na amata ona ia manaʻo ai ... seevae. E oʻo mai lava i lenei aso i totonu o lenei aoga o loʻo i ai se aga masani - ia fesili i seevae asiasi i tautoga. Ae ui i lea, e leai se tasi e mamafa i lenei mea.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

O le alu i le Vrydagmark Square e faigofie tele. O le vaalele latalata a Gent Sint-Jacobs e latalata i le St. Jakob's Church, ma e mafai ona e oʻo i ai i le pasi 3, 5, 38, 39, N3.