Rotaviruses o se ituaiga matautia o meaola ninii mo tagata, ma mafua ai se faamai e taʻua o le rotavirus ("gasegase oona"). I le laasaga muamua o le faʻaaliga o le maʻi, e mafai ona fenumiai ma le 'ai meaʻai, o le toʻatele o tagata e le faanatinati e vaʻai i se fomaʻi. Ae ui i lea, o le rotavirus e manaomia ai togafitiga ogaoga, e le mafai ona faatuai. Matou te iloa po o a faailoga o lenei faʻamaʻi, pe faapefea ona iloa le rotavirus mai le 'ona oona, ma le tele o aso na aafia ai le tagata na pisia i le rotavirus.
E faʻafefea ona tupu mai siama rotavirus?
O Rotavirus e ulu i totonu o le tino o le tagata e ala i le gastrointestinal tract (auala o taumafa). O le faʻamaʻi e aʻafia ai meaai (faʻataʻitaʻiga, palapala eleelea, fualaau aina), lima e leʻi faʻaaogāina, mea a le fale. E tatau ona maitauina o le rotavirus e aoga tele, e mafai ona tumau mo se taimi umi i se malulu vevela ma i totonu o le vai faʻafefe.
O le isi auala o le faʻamaʻi e vaʻalele, pe a maʻi le maʻi pe a maʻi le tagata mai pe tale. Ona o nai siama faʻaleagaina o le faʻamaʻi, o aʻafiaga o le vaitau o uiga lelei ia.
O se tagata pipisi e pipisi mai le aso muamua lava o le siama o le siama i totonu o le tino, o lea e lamatia ai isi ma e tatau ona vavae ese mo le vaitaimi o togafitiga. E talitonuina o loʻo tumau pea ona aʻafia se tagata i totonu o le 10 aso talu ona faʻamaʻi. A maeʻa le toe faʻaleleia, o le puipuiga o le puipuiga o le aiga e maua mai i se siama faapitoa o le siama, lea e le faʻasaina ai le mafai ona toe faʻamaʻi.
Faailoga o rotavirus i tagata matutua
Talu ai o le toʻatele o tagata e maua pea le rotavirus faʻamaʻi i le taimi o le tamaitiiti, i tagata matutua o le faʻamaʻi e faigofie, ma e mafai ona faʻamalo pe agamalu ia faʻaʻailoga o rotavirus. O le mea lea, o le rotavirus i le matua e masani lava ona atiae e aunoa ma le tulai mai o le vevela o le tino.
Mai le taimi o faʻamaʻi i le faʻaalia o faailoga muamua o rotavirus e mafai ona pasi mai le 24 itula i le 5 aso. A o faagasolo lenei vaitaimi, o le a amata ona ulu atu le siama i totonu o le togafiti laitiiti, lea latou te atinaʻe lelei. O le vaitaimi ogaoga o le faamai o loʻo faamatalaina i faʻamatalaga nei:
- manava manaia (i le aso 2nd - 3 aso o le nofoa faʻamaeʻa e faʻamalamalamaina, grayish-samasama);
- vili;
- tiga o le tino;
- faʻatau;
- tiga ma le mumu i le faai;
- pogisa o le urine;
- faʻafefe;
- moe;
- leai se manaʻo.
Le eseesega i le va o le rotavirus siama ma le oona
I aso muamua o faʻamaʻi pipisi, o le maʻi e matua faigata lava ona iloa mai meaʻai . Ae e taua le iloa o le faʻaʻonaina o faʻamaoniga autu (faʻalavelave, manava, vomiting) faʻaauau pea mo le silia ma le 2 - 3 aso. I le faʻamaʻi rotavirus, o se taimi ogaoga ma le i ai o faailoga tetele o le falemaʻi e mafai ona tumau mai le 3 i le 7 aso, ma i tulaga ogaoga - e oʻo atu i le 10 aso. I le faʻaopoopoga, o faʻamaʻi faʻalauiloa e faʻaalia mo le faʻaleagaina o rotavirus. Faʻamaonia o le suʻesuʻega e mafai ona faʻataʻitaʻiina auʻiliʻiliga i luga o antigens o le siama.
Faʻaiʻuga o le faʻamaʻi rotavirus
O le lamatiaga sili o le faamai o se maualuga maualuga o le maʻi . O le mea lea, i le itu, e mafai ona mafua ai le le mautonu ma le faʻavaivai
I le tele o tulaga, e faigofie lava ona talia e tagata matutua rotavirus, e aunoa ma ni faʻafitauli ma ni aʻafiaga matautia. O nisi taimi ma ni uiga malu o rotavirus, e leai se togafitiga e manaʻomia, sei vagana ai le malolo, mate ma inu. Ae e tatau ona manatuaina o le faʻamaʻi e matautia mo tamaiti laiti, o lea pe a aafia i le siama, aua nei faatagaina fesootaiga ma i latou.