O le fiva fiva o se maʻi pipisi tele, lea e taatele i tamaiti. O le mafuaʻaga o le fiva fiva i tamaiti o le fiptococcus beta-hemolytic, ae o le mea lautele o faʻaalia uma o mūmū, o faʻamaoniga e mafua ai, e le tatau ona oʻo i lenei siama lava ia, ae o toxins e faʻamaʻaina i totonu o le toto. O nei faʻamaoniga e aofia ai le maualuga o le vevela o le tino i le 38-39 tikeri, o le tiga, o le tiga, o le lagona lautele o vaivaiga, ma le foliga mai o se mea vaivai. E tusa ai ma nei faailo, o le a faigofie ona maua e le fomaʻi le fiva mumu ma faatonu se togafitiga, ae mulimuli ane, o le toatele o matua e naunau i le auala e puipuia ai le pepe mai le fiva, aua o mea puipuia e sili atu ona manaia nai lo togafitiga. O lea ia tatou iloa po o le a le mea e mafai ona puipuia ai le fiva i tamaiti.
Puipuia o le fiva i tamaiti
Fua mo le puipuia o fiva fiva e le tele naua ma o le tele oi latou e na o le ala saʻo lava o le olaga.
- e tatau ona faʻafefe ai le tino, aua o lenei mea o le a fesoasoani i le faaleleia atili o le tino ma atiina ae se puipuiga malosi atu i soʻo se faʻamaʻi;
- meaʻai talafeagai, masalo, o le faavae o mea uma, ina ia mafai ai e le tamaititi ona ola maloloina, e manaʻomia e ia se mea paleni;
- o le mama o se faʻamaoniga o le soifua mālōlōina, o lea e taua ai le tausisia o tulafono o le soifua maloloina o le tagata lava ia, ma ia tausia mama ma i le fale;
- mulimuli i le soifua maloloina, ma i le taimi foi e togafitia ai faʻamaʻi pipisi ma nifo.
E faʻapefea ona tuʻuina atu le fiva mumu i tamaiti?
Talu ai o le fiva vevela o se faʻamaʻi lea e tuʻuina atu e le ea vaʻaia ma faʻafesoʻotaʻi aiga, e faigata tele ona faʻasaʻo mai lenei maʻi se tamaititi e asiasi ile aʻoga poʻo le aʻoga, aua o mea uma lava e faalagolago i le tausiga a isi matua oe manaʻomia foi ona matauina faailoga o faʻamaʻi i le taimi lau tama. Ae mo le puipuia o se tasi o auala sili ona aoga o le faʻaaogaina lea o fualaau oona e mafua mai i aʻa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o se faʻalavelave lenei o antigens-lysates. O nei siama e tele lava ina mafua mai ai sui faʻamaʻi o faʻamaʻi o le maualuga o le respiratory tract and throat, ma o le faʻaaogaina o antigens-lysates o le a fesoasoani i le tino e atiina ae ai le malosi ma le malosi o le puipuiga mai nei maʻi.
O le faʻamaʻi e faasaga i le fiva mumu i tamaiti
O loʻo i ai se tala faʻasolopito, e pei o se tui puipui i le fiva mumu. O le mea moni, o se tui na i ai muamua, ae i le iuga, sa talitonu tagata saienitisi i lona leai o se mea e le aoga ma faigata, aua o le tui e tatau ona faia e masani ona lava e fai ai. O le mea lea, e leai, e leai se tui togafiti faapea o le a faasaoina ai tamaiti mai le fiva.
O le a le tele o le maʻi o le tamaititi?
Afai ei ai sau tamaititi e maua i le fiva, ona e tatau lea ona vavaeeseina i totonu o se potu e ese ai ina ia le afaina ai isi tamaiti poo oe lava ia. O le a taʻu atu e le fomaʻi le umi o le vavaeese, ae e mafai foi ona e valaʻau le taimi lata mai.
O le taimi e faʻafefe ai le fiva i tamaiti e mafai ona tumau mai le 1 aso i le 12. Ona amata lea o le faʻamaʻi, lea e masani ona tele ma faʻafuaseʻi. Le taofi le vavalalata ma faʻatagaina isi tamaiti e leʻi maua i le fiva e fesootai ai ma le tagata maʻi, ae leʻi muamua atu i le 10 aso talu ona amata le faʻamaʻi. Ae o le faʻamaʻaloga i tamaiti pe a maeʻa le fiva, e le itiiti ifo ma le sefulu lua aso mai le taimi o le toe faʻaleleia.