O fea oi ai Stounhenge?

O le faimalaga i le lelei Egelani lelei, e faigofie lava ona le amanaiaina se tasi o vaaiga sili ona tautaua ma o se tasi o nofoaga e sili ona matagofie i le lalolagi - Stonehenge. O maa o Stonehenge e tosina mai ai le faitau miliona o tagata i lo latou matagofie ma tupua, aua e leai lava se tali manino po o ai, o afea ma pe aisea na fausia ai Stonehenge. Ae e uiga i mea uma i le faasologa.

Stonehenge: faʻapefea ona sau mai Lonetona?

O fea oi ai le Masini? E pei ona e iloa, o Stonehenge, lenei maa ofoofogia o le lalolagi, o loo i le itumalo o Wiltshire, e latalata i Salisbury, e tusa ma le 130 kilomita mai Lonetona. Variants, pe faʻapefea ona alu mai le laumua Peretania i faʻailoa lauiloa, o nai mea:

  1. O le auala faigofie lava mo le 40-50 pauna e faʻatau ai se pasese mo se taamilosaga taiala i Lonetona i Lonetona.
  2. Faʻaaoga le pasi e sau mai le Central London Bus Station i Salisbury, i le mea e mafai ai ona e sui i se pasi pasi agai i Stonehenge, pe mafai ona e alu i le nuu o Amesbury ma savali i le isi itu. O le tau o soʻo se tasi o nei filifiliga e tusa ma le 20 pauna.
  3. E mafai ona e alu i Salisbury i le nofoaafi, alu ese mai le Nofoaga tutotonu. O le tau o le pepa malaga i lenei mataupu e 25 pauna.
  4. Aveese i luga o se taavale totogi. E tatau ona tatou agai atu i saute-sisifo mai Lonetona, e faimalaga ia Southampton ma Salisbury, mulimuli i faailoga. Palota e tusa ma le 180 kilomita, faʻaalu pe tusa ma le 10 pauna i luga o le uila ma le 30-60 pauna i le lisi o taavale.
  5. Faʻaaogaina auaunaga tau taxi - o lenei filifiliga e sili atu ona taugata ma o le a tau e tusa ma le 250 pauna.

Stonehenge: mea e fiafia i ai

1. Toeitiiti atoa le 30 tausaga talu ai, i le 1986, na tuuina atu ai Stonehenge i le tulaga o le UNESCO Heritage Site ma se maa faamanatu.

2. O loʻo i ai le Faʻavae mai:

3. O Stonehenge e le na o le pau lea o le maa i luga o le teritori o Peretania, e tusa ma le 900 oi latou. Ae o latou uma e laiti tele i le tele.

4. O le talafaasolopito o Stonehenge e silia ma le tasi le afe tausaga. Seia oo mai i le taimi nei, e le o maua e saienitisi se maliega autasi i luga o le fesili po o ai ma pe aisea na aoina ai poloka tetele o maa i se liʻo. O le lomiga sili ona lauiloa e faapea o le Druids ua tuu atu o latou lima i ai. Ae o le taimi nei ua toe faafouina, talu ai na oʻo mai le Druids i fanua o Peretania e leʻi muamua atu i le 500 TA, ma dates Stonehenge mai le 2000 TLM. I le taimi atoa o lona soifuaga, o Stonehenge na toe faʻafouina, faʻaleleia, suia lona faʻamoemoega.

5. O maʻa mo le fausiaina o Stonehenge na faʻaaogaina mai se mamao e 380 km.

6. O le fausiaina o Stonehenge na auai i le itiiti ifo ma le 1,000 tagata, ae i le taimi lava e tasi pe tusa ma le 30 miliona itula faigaluega. O le tele o le fausiaina sa faia i nisi o vaega ma faʻalautele i le taimi mo le 2 afe tausaga.

7. Faatasi ai ma le tele o faʻamatalaga mataʻina e faʻasino ai le galuega a Stonehenge e pei o se fanua e faʻaleleia ai vaalele poʻo se faʻailoga i isi itu, e lua faavae autu e vaʻai i se tuʻugamau tanumia po o se ekalesia anamua i totonu.

8. Stonehenge o le nofoaga muamua lea mo le falelauasiga o le susunuina o le mumu i totonu o Europa - o mea tonu ia na amata ona faia i le tele o selau tausaga talu ona fausia.

9. O totoe ma tupe siliva o loʻo maua i le eleele e latalata i Stonehenge mai le senituri 7 senituri BC.

10. O le taimi nei, ua iloa e le toatele mai ata, o le vaaiga na maua e Stonehenge i le na o le 20 seneturi. A o le i ai lena, e tele maa e taatia i luga o le eleele, e sili atu i le mutia. O galuega i luga o le toe fausia o Stonehenge na faia ma le mataalia i le 20-60 tausaga o le seneturi talu ai, na mafua ai le ita tele i le tele o saienitisi na latou manatu o le toe fausia o le maʻa maa o se mea leaga moni.