Leukemia, kanesa o le toto poo le anemia o se vaega atoa o faʻamaʻi. O faʻamatalaga ile falemaʻi e faʻalagolago i le pepa na maua e le lukimia - o eseesega e eseese e tusa ai ma le ituaiga o leukocytes e aafia i le faamaʻi. E le gata i lea, o faailoga o le togafitiga o loʻo faʻaalia i se gaioiga e ogaoga pe faʻalologo, faapea foi le umi o le gaioiga o le kanesa.
Uluaʻi faailoga o le lukimia
I le avea ai o se tulafono, o le uluaʻi laʻasaga o le faʻamaʻi e toetoe lava a le mautonu, aemaise lava pe a iai se foliga masani.
O se vaega o le faʻamaʻi faʻamatalaina e leai se tumo i le tino, pei o lea. O le atinaʻeina o le kanesa e amata i se tasi potu o le gaʻo ponaivi, lea, e ala i le faʻateleina, faasolosolo malie ona suia vaega masani o le toto pathological. E le mafai ona pulea le vaevaega, o le mea lea e faigata ai le siakiina o le alualu i luma o le faamai, e mafai ona tumau mo ni nai masina, faapea foi 2-3 vaiaso.
Uluai faailoga o le lukimia i fafine:
- faʻafefe;
- malaise;
- vaivaiga i ogaoga, aemaise i le faaiuga o le aso;
- moe;
- i le taeao - faʻaleagaina.
E pei ona mafai ona iloa, o faʻamaoniga muamua o le leukemia e talitutusa lava ma le masani ai, o lona uiga o le kanesa o le toto e seasea maua i le amataga.
O le alualu i luma vave o le ituaiga o togafitiga faʻapitoa, lea e vave ona suia ai ni siama ola maloloina e fomaʻi poʻo le faʻaogaina o le tino.
Faailoga o le maʻi leukemia
O faailoga autu o le maʻi:
- faʻavalea i faʻamaʻi (pneumonia, herpes, bronchitis);
- tiga i sooga;
- faʻalautele le faʻaaogaina o le lymph, aemaise lava o le faʻalavelave poʻo i totonu o potu i lalo ifo o puipui;
- faateleina le vevela o le tino;
- faʻalauteleina o le moa , ate, ma le lagona o le vaivai i le itu taumatau poʻo le agavale o le hychochorium;
- faateleina le sulu i le po;
- gasegase toto;
- o foliga vaaia o manua i lalo o le paʻu, lanu mumu mumu;
- toto mai le isu.
E ono iai foʻi faʻamaoniga faʻapitoa e fesootaʻi ma le faʻaopoopoga o sela o le kanesa i nisi o tino:
- puupuu le manava;
- faanenefu vaaiga;
- le malamalama;
- gaogao i vae;
- tiga o le ulu;
- faʻaitiitia le faʻamaopoopoina o gaoioiga;
- vomiting ma le gaioiga;
- o le valevale i le mea e sili ona leaga, pito i luga, e masani ona faʻatasi ma le faʻamaʻi tiga.
Faailoga o le lemonia tumau
E lua ituaiga o lenei ituaiga o le lymphocytic ma leukemia mielocytic. O loʻo faʻamalamalamaina i latou faʻaaliga:
- toesea i le lelei seia oo ina le atoatoa;
- se faʻamaʻi pipii, faʻatasi ma le tiga ogaoga i le itu tauagavale o le hypochondrium;
- solia o aoaoga ma faamaopoopoina i avanoa;
- migraines ;
- mamafa matuia mamafa;
- faʻaitiitia i le aoga o le puipuiga o le tino, o se taunuuga lea e masani ona pipisi ai le gasegase i siama (shingles, cystitis, pneumonia, pyelonephritis);
- siama o le paʻu.
E taua le maitauina o le faʻavasegaina o le lukimia mo foliga lapopoa ma le tumau e foliga mai. E leai se tasi oi latou e pasi atu i le isi, o le vaevaega e faʻavae i le alualu i luma o le maʻi, o le fua faatatau o le atinaʻeina o faʻamaoniga.
Faailoga o le lukimia mo suʻega toto
E mafai ona maua le suʻesuʻeina o togafitiga, e mafua ona o suʻesuʻega falesuesue o le ola olaola i luga o le fua faʻatatau ma agavaa o le toto.
O le mea lea, i le gasegase o le lympholastic respiratory and chronic, o loo i ai se faaitiitia o le numera o lymphocytes, faapea foi ma le solia o lo latou matua. I le tulaga o le ituaiga o le kanesa o le tino, o uiga o fusi o le gaʻo ponaivi lea e suia ai platelets, erythrocytes ma leukocytes e sui.
I le taimi foi o le auiliiliga, o le coagulability, density ma viscosity o le toto, o lona maualuga o loo suesueina.