O le Furunculosis o se faʻamaʻi o le natura faʻaleagaina ma le manaia o le natura, lea e tele ai le faʻavaeina i luga o le paʻu ma mucous membranes o uʻamea - o loʻo matauina pustules mumusu-necrotic pustules. E afaina mai le afaina ona o le afaina o fulufulu lauulu, vaovao lafoaʻi ma mea o loo siomia ai ma le ulu mai o siama pyogenic (o le tele lava o le mea e mafua ai le soona o le auro po o le paepae staphylococcus).
Pepa o furunculosis
Isolate furunculosis i le lotoifale, lea e aʻafia ai le vaega faʻagata o le tino. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le tele o tulaga, o le tele o uʻamea e aliali i luga o le ua, mata, muaʻi lima, pipiʻi, pito i lalo. E le gata i lea, o le furunculosis e mafai ona taatele pe a faʻapipiʻiina elemene mumu i nisi vaega o le tino. E le gata i lea, e lua ituaiga o furunculosis:
- Aute - faatasi ai ma le vevesi na faia i totonu o se vaitau puupuu ma eo faatasi ma le faateleina o le vevela o le tino, maʻi tiga o le tino, vaivaiga lautele.
- Faʻamatalaga - o le faʻamaʻi o loʻo faʻaalia i faʻalautelega faʻavaitaimi ma vaitaimi o le faʻamagaloga.
Mafaufau po o le a le mea e mafua ai le atinaʻeina o le furunculosis i luga o foliga ma isi vaega o le tino, o le a le togafitiga e manaʻomia e aveesea ai lenei maʻi.
Mafuaʻaga o furunculosis
Ole aʻafiaina o faʻamaʻi i totonu ole folasua ole lauulu mulimuli mai ile faʻavaeina o paʻu i totonu o se vaega faʻatapulaʻa o le tino e mafai ona tupu ona o se taunuuga o itu nei:
- le tausia o tulafono a le tagata lava ia;
- vevesi o le paʻu i le taimi o le vevesi poʻo le le mautonu o le paʻu, micro cuts, abrasions;
- solia o meatotino puipuia o le paʻu ona o le faaumiumi o fesoʻotaʻiga ma mea e afaina ai (otaota, pefu, ma isi);
- faʻauʻuina o le paʻu ma le soona inu tele.
E pei ona taʻua muamua, o staphylococci o faʻamaʻi autu ia o le faʻalavelave faʻapitoa i mataupu o furunculosis. O nei siama i se vaega itiiti o loʻo i ai i taimi uma i luga o le paʻu o le tele o tagata, ma i le tulaga masani o le inisiua e le mafai ona mafua ai faʻamaʻi. I lalo o le faatosinaga o itu eseese, ua faʻaaogaina le microflora pathogenic, o lona aofaʻiga e maualuga, lea e mafua ai le fausia o elemene inflammatory. O le furunculosis masani e atiae ona o se paʻu tele i le puipuia o puipuiga mai le tele o faamaʻi:
- tuberculosis;
- pyelonephritis;
- tonsillitis ;
- sinusitis;
- maʻi maʻisuka;
- helminthiasis ma tutusa.
E mafai foʻi ona faʻavevesi le furunculosis i se faʻalauteleina o le faʻaogaina o corticosteroids poʻo vailaʻau, hypovitaminosis, faʻasolosolo taimi o le inisua, meaai le lelei.
Togafitiga o furunculosis
E tusa lava po o le a le mafuaʻaga ma le nofoaga o le furunculosis, e le fautuaina e faia togafitiga i le fale, togafitiga faʻapitoa e aunoa ma le faʻatalanoaina o se fomaʻi. O le le atoatoa o togafitiga e mafai ona oo atu ai i le salalau o siama, o le fausiaina o le phlegone, le faasologa o le faagasologa.
Togafitiga o le faʻamaʻi e aofia ai fuataga faʻalotoifale ma lautele e faʻamoemoe i le faʻaaogaina o le mafuaʻaga o le faʻamaʻi, aveeseina o faʻamaoniga ma puipuia ai le atinaʻe o faʻafitauli. Talu ai o le mafuaʻaga ogaoga o mafuaʻaga o le siama o le siama, furunculosis e togafitia i vailaau faʻamaʻi (meainu o fafo ma kulimi, fualaau faʻasolosi). E masani ona faʻaaogaina mea faʻapitoa i fafo, faʻatasi ai ma se faʻalauiloaina
Aʻo faagasolo le taimi o togafitiga, faʻafesoʻotaʻi nofoaga e aafia i vai e tatau ona faʻatapulaʻaina, ma o tulafono mo le tumama e tatau ona matauina lelei. E fautuaina e pipii i se taumafataga maualalo-gaosi, ia 'ai nisi fualaau aina ma fualaʻau, ma ia lava se vai inu. Mo le puipuia o le fulufulu, e tatau ona tago i vaega manua o le paʻu i se taimi talafeagai, aloese mai le manava o le paʻu ma lona oti.