Faʻasinomaga faʻapitoa i tamaiti

O Hernia o le faʻaogaina o fuluʻi totonu po o okeni i fafo ma e mafai ona fausia i nofoaga eseese. E aofia ai elemene nei:

O le tuinanau o le tino i tamaiti o se faʻasalaga lea i le pito i lalo. I totonu o le pusa o le hernial atonu o se vaega o le inumaga po o le omentum, i teine ​​- o le ovary.

O le gasegase o le pediatric o le maʻi masani, e tupu i le 5% o tamaiti. Ma e le pei o le tina, e mafai ona i ai ni faigata ogaoga. Fuainumera o fuainumera faafomai ua faaalia ai i tama tamaina o le hernias e tupu i le 3-10 taimi e sili atu nai lo teine. I tagata, e mafai e le 'hernia ona' aʻafia le gaʻo, ona taʻua ai lea o le inginaina ma le palanala. I tamaiti, e masani lava ona tupu.

E faʻapefea ona faʻaalia mai le palanala oona?

E mafai ona maua i totonu o le manava o le tina le palanala o le tino, ma e le o taimi uma lava e fanau ai se tamaitiiti e mafai ona iloatinoina. O le mafuaaga lena e matua taua ai i masina muamua talu ona fanau mai e faʻaalia le pepe i le fomai tipitipi.

I le aluga o taimi, e mafai ona faateleina le tele o le palanaua. I le avea ai o se tulafono, e manino lava le iloa pe a tagi le tamaitiiti ma faʻamalosi tino. I se tulaga toafilemu, e mafai ona natia i totonu. I le tele o tulaga, o le palanala o le tino e le tuʻuina atu i le tamaititi se popole. E i ai sina lanu piniki, susu i le paʻi. Pe a faʻamalosi lau laʻau i totonu. I totonu o tamaiti o le palanaini o le tino ua i ai sona foliga lapopoa, o le palanala ma le pala, ma masani ai.

O le a le mea leaga matautia o le fatuina?

O le manava o le tino i tamaiti e matautia i le tele o faʻafitauli. Mo se faʻataʻitaʻiga, o mea o loʻo i totonu o le faila o le tino e mafai ona afaina ma lamatia ai pe a leai se tasi ae tele ni hernias, ma e mafai ona faʻalavelave i le tui. Ae o le faʻalavelave sili ona faʻalavelave ma faʻalavelave o le faʻaleagaina o le manava o le tino i fanau. O lona uiga, o se setete, pe a mafua ona o le mamafa i totonu o faitotoa o le pala, o le toto toto i totonu o masini o loo i totonu o le ato ua faalavelaveina. O aʻafiaga e mafai ona tupu ona o le faateleina o le tui o le intra-abdominal, le faʻamaʻaloga o le tino, le faʻamaʻi pipisi o le intestinal, ma tutusa. I lenei tulaga, o le necrosis (necrosis) o gaʻo, o le mumū o le peritoneum - peritonitis, faʻalavelaveina o le intestinal, e mafai ona atiaʻe. I teineiti, o le necrosis e matautia aua e vave ona tupu, i totonu o le 2-3 itula e mafai ai ona oti le ovary.

O faʻataʻitaʻiga mataʻutia o le manava oona i tamaiti:

I le tulaga e aliali mai ai na uiga, ua fautuaina le tamaititi e aua le fafagaina ma vave ona valaau i se falemaʻi.

Togafitiga o le manava oona

E tusa ai ma tagata atamamai, e oʻo atu i le 3-5% o hernias i le 5 tausaga ua tapunia faʻafuaseʻi. I isi tulaga, naʻo le togafitiga mo le faʻamaina o le tino i fanau, e aofia ai pepe faatoa fananau mai, o taotoga.

E leai se mea e tatau ona fefe ai i galuega, e leai se mea matautia i totonu. Faʻasologa o aso nei e faʻatagaina ai oe e aveese se meaʻai ma sina faʻalavelave faʻapipiʻi. Ma o le tamaititi o le a na o le tasi le aso i le falemai. O le faʻaaogaina o le palanala oona i tamaiti i lalo o le faʻafitauli lautele e ala i se masini. O le ituaiga vave lea o le faʻasoesa ma faigofie ona talia e tamaiti. I le taimi o le taotoga, e tuʻu ai e le fomai tipitipi ia mea o loʻo i totonu o le siama o le vao, ma aveese le ato lava ia. O le taimi atoa o le taotoga e tusa ma le 20 minute.

Togafitiga o le palanala oona i tamaiti e aunoa ma se taotoga i togafitiga masani e leʻi mafai. O nisi taimi e mafai ona faʻamau, pe sili atu foi, e mafai ona toe faʻaleleia o ia lava. Ae i soo se tulaga lava o le palanala oona i tamaiti e le "gafatia" togafitiga a le tagata lava ia, e tatau ona talanoa i se fomaʻi. E sili atu le faigata o le gaioiga e mafai ona togafitiga i se vaitaimi pupuʻu, pe a tulaʻi mai le soliga.