O mafuaaga mo le toothache e tele naua, ae le o uma uma e fesootaʻi ma faʻamaʻi o le oral vavao. E masani lava o lenei faʻamaoniga o se faailoga o faʻamaʻi pipisi o le gaosiga o le maxillary, pharynx ma faʻamaʻi o le tino. E tusa ai ma lea, ao lei amataina togafitiga togafitiga, aisea e tiga ai nifo. E le gata ina afaina le natura o lagona le lelei, ae o le umi foi o le maʻi, lona natura ma le malosi.
Aisea e tiga ai nifo mai le manaia po o le malulu?
Afai o le tala ua faʻamatalaina e tupu mai i tali i soʻo se mea e faʻaleagaina ai, pe o le vevela poʻo le malulu, suamalie, salty, mea 'ava ma mea inu, meaʻai faigata, atonu e iai le faaleagaina o le nifo o nifo. O maʻi sili ona ono maua i ia tulaga o:
- ogatotonu poʻo loloto;
- gasegase, purulent, pulpitis tumau;
- fomaʻi faʻapitoa;
- taimi faʻafuaseʻi ;
- aʻa aʻa;
- granuloma;
- falemaʻi;
- phlegmon;
- postmolar periostitis.
O faʻamaʻi lisiina, e pei o se tulafono, o loʻo tuʻuina atu ma faʻasaga faʻatasi, masani - o se faʻalauteleina o le vevela o le tino.
Aisea e tiga ai le nifo pe a uma ona aveese le neura ma i lalo o le faamaufaailoga?
A maeʻa ona asiasi atu i le fomai nifo, e talafeagai lelei le faʻamoemoe o le leai o se tiga ma soʻo se lagona le lelei. Ae ui i lea, i nisi tulaga, e tumau pea le le mautonu, ma o nisi taimi e faʻateleina. E le o le uiga o lenei mea e le lelei le vaʻaia e le fomai ona tiute.
I le aveeseina o neura, o le faatumuina o taʻavale ma gaogao o le nifo, o le togafitiga o le gasegase ma isi faʻamaʻi o le oral vavalalata, o le tiga o le tiga e faʻaauau pea mo mafuaʻaga nei:
- tali atu i le gaioiga o nifo;
- tapunia vavalalata o le faamaufaailoga i le neura;
- afaina o le tino e siomia ai aʻa o le nifo;
- o le mea o loʻo totoe o faʻamaʻi pipisi e tatau ona feagai ma le tino.
O nei mafuaʻaga e mafua ai le tiga e mafai ona faʻafefe, e na o le 1-8 vaiaso e alu ai ma e le manaʻomia se togafitiga faʻapitoa.
Aisea e tiga ai oʻu nifo i le malulu ma le maʻi?
E leai se ARI poʻo se ARVI e mafai ona faʻafefete le toothache. O togafitiga e iloiloina e tulaʻi mai i le talaaga o tulaga faʻaleagaina ma faʻafitauli o faʻamaʻi pipisi:
- sinusitis;
- muamua;
- otitis media;
- laryngitis;
- faʻamaʻi o paranasal sinuses;
- pharyngitis.
O le tiga ogaoga o le faʻamaʻi tigaina o loʻo matauina i faiga o le pullent inflammatory.
Aisea e tiga ai uma ou nifo i le taimi e tasi?
O mafuaʻaga o se faʻafitauli ese faʻafuaseʻi e le fesootaʻi atu i maʻi o nifo po o nifo, e mafai ona faapenei:
- afaina o vailaau matautia;
- faʻamaʻi faʻamaʻi ;
- afaina o le kulupu;
- angina pectoris;
- afaina poʻo le faʻaleagaina i maso o le ua, auvae, ulu;
- le i ai o le tino;
- solia o le sologa lelei ma le le tumau;
- faʻamaʻi tiga o le tiga.