Ua iloa e tagata uma i le aso 6 ma le 9 o Aokuso, 1945, na paʻu'ū ai auupega faʻanatura i luga o ni 'aʻai Iapani e lua. I Hiroshima, pe a ma le 150,000 tagata na maliliu, i Nagasaki - e oʻo atu i le 80,000.
O nei aso mo le olaga na avea ma faanoanoaga i mafaufau o le faitau miliona o Iapani. O tausaga taʻitasi e faʻaalia atili ai mealilo e uiga i nei mea mataʻutia, lea o le a talanoaina i la tatou tusiga.
1. Afai e ola se tasi pe a maeʻa se osofaʻiga faaniukilia, e faitau sefulu afe tagata na amata ona pagatia i le faʻamaʻiina o maʻi.
Mo le tele o tausaga, ua suʻesuʻeina ai e le Research Research Radiation Fund 94,000 tagata e faia se fofo mo le faʻamaʻi na taia ai i latou.
2. Oleander o le faailoga aloaia o Hiroshima. E te iloa pe aisea? O le muamua lea laau na fuga mai i totonu o le aai ina ua maeʻa le osofaʻiga faaniukilia.
3. E tusa ai ma suʻesuʻega faʻasaienisi talu ai nei, oi latou na sao mai le pomu atomic na maua le fuasela o le radiation e tusa ma le 210 milliseconds. Mo le faʻatusatusaga: o le komepiuta komipiuta o le ulu e faʻafefe i le 2 millisecond, ma iinei - 210 (!).
4. I lena aso matautia, ao le i tupu le afaina, e tusa ai ma le tusiga igoa, o le numera o tagata o Nagasaki e 260 afe tagata. I le taimi nei, o le fale e tusa ma le afa miliona Iapani. I le auala, i tulaga Iapani o loʻo avea pea ma vaomatua.
5. 6 ginkgo, e na o le 2 kilomita mai le mea na tupu, na mafai ona ola.
E tasi le tausaga talu ona mavae mea matautia, na latou fuga mai. O aso nei ua aloaia aloaia ai i latou taitoatasi o le "Hibako Yumoku", lea i le faaliliuga o lona uiga o le "ola ola". Ginkgo i Iapani ua manatu o se faailoga o le faamoemoe.
6. Ina ua maeʻa le pomu i Hiroshima, o le toatele o tagata na le toe popole e sosola ese atu i Nagasaki ...
Ua iloa o ē na sao mai i pomu i aai uma, e na o le 165 tagata na ola.
7. I le 1955, na tatala ai se paka i le nofoaga o le pomu i Nagasaki.
O le mea autu iinei o se ata 30-ton o se tamaloa. Fai mai o le lima na sii i luga e faamanatu ai le taufaamatau o se osofaʻiga faaniukilia, ma o le lautele tauagavale o le faatusa lea o le lalolagi.
8. O e na sao mai i nei mea matautia na amata ona taua o le "hibakushas", lea e faaliliuina o "tagata na afaina i le faalavelave." O tamaiti soifua ma tagata matutua na mulimuli ane faʻasalaga mamafa.
E toʻatele na talitonu e mafai ona latou faʻamalolo mai le maʻi mai ia i latou. O Hibakusham sa faigata ona maua se galuega i le olaga, iloa se tasi, saili se galuega. Mo le tele o tausaga ina ua mavae le afaina, ei ai tulaga na faia ai e matua o se alii poʻo se tamaitai na faʻaaogaina ni faʻailoa e iloa ai pe o le afa lona lua o le la tama o le sapalai.
9. I tausaga taʻitasi, i le aso 6 o Aokuso, e faia ai se faʻamanatuga i le paka o le lotoa o Hiroshima ma i le taimi tonu e 8:15 (taimi o le osofaʻiga) e tasi le minute o le filemu e amata ai.
10. I le maofa o le tele o saienitisi, o suesuega faasaienisi ua faaalia ai o le umi o le ola o tagata o ona po nei o Hiroshima ma Nagasaki, pe a faatusatusa ia i latou e le i aafia i le vevela i le 1945, na faaitiitia na o ni nai masina.
11. O Hiroshima o loo i luga o le lisi o aai e lagolagoina le soloia o auupega faaniukilia.
12. Na o le 1958 na siitia ai le faitau aofai o Hiroshima i le 410 afe tagata, lea na sili atu nai lo le taua muamua. O le asō o le fale o le fale e 1.2 miliona tagata.
13. Faatasi ai ma i latou na maliliu mai le pomu, e tusa ma le 10% o tagata Korea, na tuufaatasia e le militeli.
14. E le tusa ai ma talitonuga masani, i tamaiti e fananau i fafine oe na sao i se osofaiga faaniukilia, e leai ni eseesega eseese i le atinaʻe, suiga.
15. I Hiroshima, i le Faletalimalo o le Faamanatuga, o le UNESCO Heritage Heritage Site, le Dome o Gambaka, e 160 m mai le ogatotonu o mea tutupu, ua faasaoina faavavega.
I totonu o le fale i le taimi o le afaina, o pa puipui na solo, o mea uma na susunuina i totonu, ma na fasiotia tagata i totonu. I le lata ane o le "Atomic Cathedral", e pei ona masani ai ona valaau, ua fausia ai se maa faamanatu. I tafatafa o ia, e mafai lava ona e vaai i se fagu vai, lea e faamanatu ai i latou oe na sao mai le afaina, ae na maliu i le fiainu i le seoli faanilo.
16. O le osofaʻiga na matua malosi lava na maliliu ai tagata i se vaega o le lua, ma tuua ai na o ata.
O nei tusiga na maua ona o le vevela na laveaʻiina i le taimi o le afaina, lea na suia ai le lanu o luga o le tino - o le mea lea o taʻavale o tino ma mea na faʻaaogaina ai se vaega o le galu. O nisi o nei ata lafoia e mafai ona vaaia i le Peace Museum Museum i Hiroshima.