SARS e aunoa ma le vevela

I le avea ai o se tulafono, o le uluai faailoga masani o se viral infection o le hyperthermia. Seʻi mavae sina taimi e amata ona lagona le tiga i sooga ma ponaivi, vaivaiga ma le ulu. O le mea lea, o le ARVI e aunoa ma se vevela e mafaufauina e le mautonu ma e matua le lava lava i vailaau. O le togafitiga o nei vailaau faʻamaʻi e faigata tele ona o latou faʻamaʻi pipisi ona o faʻamaoniga manino.

Pe mafai ona iai ORVI e aunoa ma se vevela?

O le leai o le hyperthermia i le ARVI o se eseesega e le masani ai o le faagasologa o lenei togafitiga, ae o nisi taimi e tupu ai. O lenei ituaiga faʻamaʻi e masani lava mo le 3 mataupu:

  1. Malamalama malamalama. E masani lava ona tupu i tagata na muamua faia tui e faasaga i le maʻi.
  2. Rhinovirus faʻamaʻi. O lenei ituaiga o faʻamaʻi pipisi o viral respiratory e afaina ai na o mucous membranes o le nasopharynx, e aunoa ma le faalauteleina lautele. O le koluma o le vai vevela e le maualuga aʻe i luga o le faailoga o le 37.5.
  3. Faʻaleagaina le puipuiga. Faʻateleina le vevela e le tupu, ona o le tino e leai ni punaoa e tau ai le siama.

E lelei pe leaga pe a leai se vevela?

Tuuina atu o le vevela o se tali e le mafai ona tali atu i le gauaiina o siama pathogenic, o le leai o se vevela i lenei tulaga e le o se mea sili ona lelei. Afai o le tagata maʻi e leʻi faʻamaʻiina ma e leai sana rhinovirus , o le tino o le tino o le tino e ono faʻavaivaia.

O le a le mea inu i le ARVI e aunoa ma se fiva?

O le auala e togafitiga ai le faʻamatalaga o le siama e ese mai le togafitiga o mataupu masani o faʻamaʻi pipisi o viral respiratory. Faʻatasi i ia tulaga, o le tele o le taulai atu e totogi i le faʻamalosia o fualaau faasaina.

I le malologa e taua le tausisi i le faʻalapotopotoga masani o togafitiga:

O le a le mea tonu e tatau ona ou faia ma le ARVI e aunoa ma se vevela e tatau ona fautuaina e le fomaʻi. Fautuaina fualaau e faaosofia ai le puipuiga: