Faletusi Peretania i Lonetona

O se tasi o maimoaga sili ona lauiloa i le laumua Peretania o Lonetona o le Falemataʻaga a Peretania, o se tasi o lauiloa sili i le lalolagi , e asiasi i ai oe mafai ona e iloa le aganuu faaleaganuu a Roma anamua, Eleni, Aikupito ma le tele o isi atunuu na avea ma vaega o le Malo o Peretania.

O lenei falemataaga na faia i le 1759, e faavae i luga o ni mea totino a le Peresetene o le British Academy of Sciences Hans Sloan, le antiquary o Robert Cotton ma le Earl o Robert Harley, o le na foai atu ia i latou i le 1953 i le National Foundation of England.

O fea oi ai le Falemataʻaga a le National Museum?

O le Falemataʻaga Peretania sa i ai muamua i le maota o le Montague House, lea e na o tagata filifilia e mafai ona asiasi i ai. Ae ina ua maeʻa le fausiaina i le 1847 i le tuatusi lava e tasi o le fale fou, sa avanoa le Fale Mataaga a Peretania e aunoa ma se saolotoga i soʻo se tasi na manaʻo i ai. O le fale mataaga sili ona lauiloa a Egelani e tutusa lava: i le totonugalemu o Lonetona Bloomsbury, e lata ane i le faatoaga, i luga o le Russell Russell Street, lea e faigofie lava ona oʻo i metro, pasi masani poʻo le taxi.

Faʻaaliga o le Falemataʻaga Faʻasolopito a Peretania

Faʻafetai i faʻasologa o mea anamua ma foai mai tupe tumaoti, i le taimi nei o le aoina o le falemataaga e silia ma le 7 miliona faʻaaliga o loʻo i ai i 94 potu, e tusa ma le fa kilomita le umi. O faʻaaliga uma na tuʻuina atu i le Falemataʻaga a Peretania ua vaevaeina i vaega nei:

  1. O Aikupito anamua o le tele lea o le tuufaatasiga o aganuu a Aikupito i le lalolagi, e iloa ona o le tupua o Ramses II o Thebes, tupua o atua, sarcophagi maa, "Books of the Dead", o le tele o papyri i tala tusia o taimi eseese ma talafaamaumau talafaasolopito, ma le Rosetta maa o loo i ai le tusitusiga anamua o le tusi.
  2. Antiquities o Sasaʻe Sasaʻe - o loʻo i ai faʻaaliga mai le olaga o tagata anamua o Sasaʻe Tutotonu (Sumer, Papelonia, Asuria, Akkad, Palesitina, Tausaga Anamua, ma isi). O loʻo aofia ai faʻamatalaga sili ona manaia: o se tuufaatasiga o faʻamaufaʻailoga paʻu, o fesoasoani faʻapitoa mai Asuria ma sili atu ma le 150,000 papa maʻa ma mea faʻapipiʻi.
  3. Sasaʻe Anamua - e aofia ai se faʻaputuina o vane, ata, togitogiga ma atavali o atunuu o Saute ma Sautesasae Sasaʻe, faʻapea foi ma Sasaʻe Mamao. O mea sili ona lauiloa o le Buddha ulu mai Gandhar, o le ata o le atua fafine o Parvati ma le logo apamemea.
  4. Gagana anamua ma Roma anamua - e masani lelei i atinaʻe matagofie o tala anamua (aemaise lava mai le Parthenon ma mai le Maota o Apollo), o mea Eleni anamua, mea apamemea mai Egeida (3-2,000 BC) ma galuega o faatufugaga mai Pompeii ma Herculaneum. O le mea sili ona matagofie o lenei vaega o le Malumalu o Tiana i Efeso.
  5. O mea anamua ma mea faamanatu a Roma Peretania - o meafaigaluega o galuega, mai le amataga i totonu o ituaiga Celt ma faaiʻu i le vaitaimi o pulega Roma, o se tuufaatasiga o mea apamemea ma se oloa siliva sili ona taua i Mildenhall.
  6. Faamanatuga o Europa: o le Tausaga Tutotonu ma ona po nei - e aofia ai galuega o teuteuga ma faaaogaina faatufugaga e amata mai i le 1 i le 19 seneturi, ma le tele o fitafita ofutau ma auupega. E faapena foi i lenei matagaluega o le tele lea o aofaʻiga o mataʻaiga
  7. Numera - o loʻo i ai aoina o siliva ma pine, o loʻo aofia ai mai uluai faʻataʻitaʻiga i aso nei. I le aotelega, o lenei matagaluega e silia ma le 200,000 faaaliga.
  8. Faʻafanua ma ata tusi - faʻaalia ata, ata tusi ma togitogiga o ni tagata tusiata taua o Europa e pei o: B. Michelangelo, S. Botticelli, Rembrandt, R. Santi, ma isi.
  9. Ethnographic - e aofia ai mea faitino o le olaga ma aganuu i aso uma o tagata Amerika, Aferika, Ausetalia ma Oseania, talu mai le taimi na latou maua ai.
  10. O le British Library o le potu sili lea i le UK, o lana tupe e silia ma le 7 miliona lomiga, faapea foi ma tusitusiga, o faafanua, musika ma tusi faasaienisi. Mo le faigofie o le au faitau, e 6 potu aʻoga na faia.

Ona o le tele o mea eseese o faʻaaliga na faʻaalia, pe a asiasi i le Falemataʻaga Faʻasolopito a Peretania, o le a maua e tagata tafafao maimoa se mea manaia mo ia lava.