Faʻateleina le ESR

O le fua o le suauʻu erythrocyte o se suʻesuʻega le mautonu lea e faʻaalia ai le i ai poʻo le leai o se gaioiga e le lelei ma le inu i totonu o le tino. O le siʻitia o le ESR e mafai ona faia mo mafuaʻaga faʻalesoifua maloloina poʻo le faʻaalia o se togafitiga e atiina ae i totonu o le tino. E tusa ai ma lena auala na faʻaititia le ESR, o isi suʻega toto, faʻapea foʻi ma faʻaaliga faʻapitoa o le faʻamaʻi ma le tala faʻasolopito o le soifua maloloina.

Metotia o auiliiliga

O le suʻega e faia lelei - o le suʻega o le suʻega ua tumu i le toto fou. O se tulaga faʻatagaina o se faʻamau faʻasaina i luga o le laina i luga o le fua faʻamau. E siaki e le fesoasoani le taimi. Mai le taimi o le tuiina o le toto i totonu o le suʻega, o le itula e tatau ona pasia. I le taimi lea, o le toto - totola mumu mumu, i lenei tulaga, o le a magoto ifo i lalo, ma o le toto plasma - le vai, o le a tumau pea i luga. I le amataga o le auʻiliʻiliga, e taua le maitau i le a le maualuga o le toto. I le faaiuga o le auiliiliga, e tatau ona faia se faailoga, lea e maua ai le toto mumu. O le eseesega i le va o nei tulaga taua e lua o le fua faatatau o le erythrocyte sedimentation. Normal ESR i tane - 2-10 mm / h, i fafine - 2-15 mm / h.

Mafuaaga faʻale-tino o le faateleina o le ESR

E masani lava, pe a suʻe se suʻega toto, e siitia le ESR. E le o taimi uma lava o se faailoga o se togafitiga faʻaleaga. O le mea lea, o se laʻititi laʻititi i le ESR e mafai ona matauina i tamaiti mai le 4 i le 12 tausaga. A faʻaleleia le ESR, o mafuaaga e mafai ona aofia ai i le 'ai poʻo le mauaina o vailaʻau.

Faʻateleina le ESR o loʻo faʻatinoina i le taimi o le maʻitaga. E mafai ona ausia tulaga taua o le 50-60 mm / h. E tele taimi e tausisia faatasi ai ia tulaga faʻatasi ma le faateleina o le numera o leukocytes.

Tulaga faʻaleagaina

O le maʻitaga e toetoe lava o taimi uma e pasi ai ma le faateleina o le fua o le suauu erythrocyte, ma e manatu o le tulaga masani - e le o faia e fomaʻi lenei tulaga. Ae afai e maualalo le hemoglobin ma faateleina le ESR, o le anemia i fafine maʻitaga. O lenei tulaga e manaʻomia ai togafitiga.

O le faateleina o le ESR i luga o le oncology e faaalia ai lava e maualuga ma taua ma e mafai ona aofia i le 12 i le 60 mm / h. E le gata i lea, e mafai ona faʻateleina le ESR, ma o laumei toto paepae e masani lava. O lenei tulaga ua faailoa mai ai o le gaʻo ponaivi e afaina i le paʻu. E masani lava, o lenei tulaga e mafai ona tupu i tamaiti.

E mafai e le ESR ona faateleina i le inu o le tino. Pe a alu ese le suavai i le tele, ma tumau ai le toto. Ma, o le ESR o se tasi lea o faailoga muamua o le toto.

E tele taimi e faʻateleina ai le ESR i faʻamaʻi pipisi - faʻasologa o nephrotic ma nephritic. I tagata gasegase o le hepatitis tumau, o le faateleina o lenei fua faatatau e mafai ona manatu o se fesuiaiga o le maʻi i le vaega galue.

A faʻalauteleina le ESR se tagata, e mafai ona ufiufi mafuaʻaga i faʻamaʻi pipisi. Ina ia vavae ese le lupus, e tatau ona suʻe se suʻe toto mo lupus sel. Faʻaitiitia le faʻamaʻi o Bechterew ( ankylosing spondylitis ) o le a fesoasoani i le C-reactive protein. Ma o le 85% o le faʻamaloloina o suʻesuʻega o le rūmāmati o le a fesoasoani i le faʻasalaga faʻatasi o le citrulline vimentin ma le peptide citrulline.

ESR e fai ma suʻesuʻega faʻamaonia

O le maʻi o le ESR maualuga e masani ona faʻaaogaina i togafitiga faafomaʻi o se suʻesuʻega faʻamaonia mo le suʻeina o le aoga o togafitiga. Faʻatasi ai ma togafitiga talafeagai, faʻaititia le faʻaititia o le ESR.

Aʻo iai se ESR ua faateleina i totonu o le toto, o le togafitiga e muamua lava i le faʻaaogaina o vailaʻau faʻasaina .

E uiga i le mafuaʻaga e mafua ai le maualuga o le ESR i le toto, e aoga le mafaufau e uiga i tagata taitoatasi oe na maua se fua faʻatupulaia i le suʻega. I le taimi lava e tatau ai ona talanoa i le fomaʻi. Ae ui i lea, aua nei galo o nisi taimi o le mafuaʻaga o se taunuuga maualuga e mafai ona avea ma se mea e fai ai le mea sese, se aufaigaluega o le fale poʻo le aʻafiaga o mea moni mai fafo.