O siama pipisi o se vaega tele o faʻamaʻi e mafua mai i ituaiga eseese o siama - microorganisms, tele o le leʻau, e faʻaalia i le leai o se pa puipui o loʻo siomia e se membrane ma le i ai o se pa puipui malosi. Ua vaevaeina siama i luga o mafuaaga, e aofia ai le foliga o le cell, e fuafua i mea e vavae ese:
- cocci - ei ai foliga o se polo (staphylococci, streptococci, maningococci, ma isi);
- laau laʻau - ia i ai foliga o le saʻo poʻo le faʻasolosolo faʻasolosolo (E. coli, shigella, paʻu pepe, etc.);
- ulaula siama - e foliga tutusa i foliga o le sosoʻo o le kiliva (leptospira, pale paluga, ma isi);
- siama siama - ia i luga o le cellular flagellum (cholera vibrio);
- siama e fesuiai foliga, - microorganisms e aunoa ma se pa puipui, faʻapipiʻi i totonu o sela (mycoplasmas).
O le tulaga ese o siama siama o le taimi o le olaga ma pe a mavae le oti o siama, o le toxins ua faʻamalolo, e mafua ai le pala, inu ma le faaleagaina o mea. O siama faʻamaʻi pipisi e tupu aʻe ona o le faʻamalosia o la latou lava microflora o le tino ma se faʻaitiitia o le puipuiga, poʻo le mafuaʻaga o faʻamaʻi mai se maʻi poʻo se tagata mai siama.
Ituaiga faʻamaʻi pipisi
O faʻamaʻi pipisi uma i le faʻaaogaina o le faʻasalalauga e vaevaeina i ituaiga e fa:
- O faʻamaʻi pipisi o le iniseti o siama e masani lava o se feʻau faʻafefe o feʻau (salmonellosis, fiva taiva, faʻamaʻi, meaʻai, campylobacteriosis, ma isi).
- Inisua pipili o le tino respiratory tract - auala o le felauaiga (sinusitis, tonsillitis, pneumonia, bronchitis, ma isi).
- O faʻamaʻi pipisi o le paʻu o le paʻu o fesoʻotaʻiga (erysipelas, impetigo, phlegmon, furunculosis, hydradenitis, ma isi).
- O faʻamaʻi pipisi o siama faʻamaʻi e ono mafai ona faʻaaogaina (tularemia, mala, fiva typhus, vevela vevela, ma isi).
E le gata i lea, o siama faʻamaʻi pipisi e mafai ona vaevaeina e faʻalagolago i totoga o loʻo aʻafia, ma faʻalagolago i faʻalavelave e aʻafia ai:
- urino-faʻamaʻi pipisi;
- faʻamaʻi pipisi o le tino atuatuvale;
- faʻamaʻi pipisi o le tino;
- faʻamaʻi pipisi o le maskloskeletal system, etc.
Faailoga ma faailo o siama siama
Faʻaalia i le lotoifale o faʻamaʻi pipisi e mafua mai i siama siama ma aafia ai vaega eseese o le tino ma totoga e matua patino. Ae ui i lea, e mafai ona tatou iloa se numera o faʻatelega masani, o uiga o le tele o faʻamaʻi pipisi:
- faateleina le vevela o le tino;
- uila;
- vaivaiga lautele, malale;
- le lava le fiaai;
- tiga o le ulu;
- taʻavale;
- vili;
- sosolo.
I le suʻesuʻeina o suʻesuʻega suʻesuʻe, o siama faʻamaʻi e masani lava ona faʻaalia e uiga nei:
- leukocytosis (faʻaopoopoga i numera o leukocytes);
- neutrophilia (o le faateleina o granulocytes neutrophilic);
- fesuiaiga o le leukocyte fua i le agavale;
- faʻalautele i le erythrocyte sedimentation rates;
- o se faʻaopoopoga taua i le faʻamoemoe o le C-reactive protein i le toto.
Ina ia iloa le ituaiga o siama na mafua ai le faʻalavelave faʻaleagaina, e mafai ona faia suʻesuʻega nei:
- feteʻenaʻi - pe a maua le mea na filifilia mai le taulaiga o le mumū i luga o alalafaga paleni faapitoa, pe a maeʻa le faʻamaoniga pe a uma le tupu aʻe o nuʻu;
- microscopic - suʻesuʻeina o mea filifilia i lalo ole microscope;
- serological - le faʻamautuina o le i ai o mea faʻapipiʻi i totonu o le toto i nisi o ituaiga microorganisms.
I le togafitia o siama siama, togafitiga antibacterial , faʻamaʻaloga, ma togafitiga faʻamalosi.